Vanjskotrgovinski deficit BiH zabilježen tokom devet mjeseci ove godine iznosio je 5,97 milijardi KM i veći je za 8,9 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Izjavio je ovo Nihad Bajramović, zamjenik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH.
Prema podacima VTK prezentovanim juče u Sarajevu, BiH je u proteklih devet mjeseci u okviru vanjskotrgovinske razmjene izvezla robe u vrijednosti 8,95 milijardi KM, što je za 1,70 odsto, ili 155 miliona maraka manje o odnosu na isti period prošle godine.
Uvoz u BiH u pomenutom periodu bio je 14,43 milijarde KM, što je 2,29 odsto ili 334 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.
Iz Vanjskotrgovinske komore ističu da se najviše iz BiH izvozilo voće, mlijeko i mliječni proizvodi, te da je veliki problem nastao sa Turskom, koja je jedan od najvećih trgovinskih partnera BiH, zbog neprovođenja sporazuma o slobodnoj trgovini. Istaknuto je da proizvođači u agroindustriji imaju sada gorući problem zbog toga.
"Uzrok povećanja uvoza je rezultat privredne aktivnosti u zemlji, odnosno povećanja domaće potrošnje i variranja cijene nafte i naftnih derivata u proteklom periodu, ali i usporavanje ekonomija glavnih partnera, kao što je Njemačka", kazao je Bajramović.
Belma Hasić iz Odjela za makroekonomska pitanja VTK BiH istakla je da je izvoz u Njemačku manji za 33 miliona KM u odnosu na devet mjeseci prošle godine, u Tursku 44 miliona KM, dok su takse koje primjenjuje Kosovo uzrok smanjenja izvoza za 105 miliona KM.
Kada je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena, EU je i dalje na prvom mjestu, gdje se izveze 72,8 odsto od ukupne vrijednosti izvoza, zatim CEFTA u koju izvezemo 15,9 odsto te ostale zemlje sa 14,3 odsto ukupnog izvoza.
"Od ukupnog bh. uvoza, 68% je iz EU, 15,2% iz CEFTA i 16,8% iz trećih odnosno ostalih zemalja. Iz EU, najznačajnija zemlja po obimu trgovine je Hrvatska", navela je Hasićeva.
Dodaje da BiH najviše izvozi u Hrvatsku, i to električnu energiju (199 miliona KM) i aluminij u sirovim oblicima (65 miliona KM).
"Ukupan izvoz u CEFTA zemlje iznosio je 1,53 milijarde KM, dok je uvoz iznosio 2,27 milijardi te je ukupni trgovinski deficit sa zemljama CEFTA regiona 741 milion. BiH ostvaruje suficit sa svim zemljama pojedinačno iz CEFTA osim sa Srbijom, gdje je dosegnuta pokrivenost uvoza izvozom od skoro 50 posto", kazala je Hasićeva.
Dodaje da je ukupan izvoz za Srbiju iznosio 1,03 mlijarde KM i povećan je za osam odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 2,07 mlijardi KM i povećan je za skoro pet odsto.
Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa potpisnicama Sporazuma EFTA nije značajnije promijenjena u odnosu na prošlu godinu.
"Izvoz u ove zemlje iznosi tek 202 miliona KM, a uvoz oko 384 miliona KM. Izvoz je povećan za 15,5%, a uvoz smanjen za 11,40%, rekla je ona te dodala da BiH sa ostalim tržištima najveći obim razmjene ostvaruje sa Turskom, SAD, Kinom i Rusijom.
Amila Šehić iz Odjela za agroindustriju Vanjskotrgovinske komore BiH ističe da je za devet mjeseci tekuće godine izvezeno proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti od 615,6 miliona KM, što je manje za pet odsto u odnosu na isti period prošle godine.
"Proizvodi koji čine oko 50% ukupnog izvoza su suncokretovo ulje, voće i prerađevine od voća, mlijeko i mliječni proizvodi, hljeb (peciva i kolači), brašno i drugli mlinski proizvodi, a top izvozna tržišta su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Crna Gora", pojasnila je Šehićeva.
Naglasila je da je smanjen izvoz proizvoda životinskog porijekla (meso, ribe i mlijeko), žitarica i proizvoda mlinske industrije, šećera i proizvoda od šećera, kao i pića, alkohola i sirćeta.
"Istovremeno smo uvezli proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti od 2,4 milijarde KM, što je povećanje veće od tri odsto u odnosu na uporedni period. Ovakve promjene su rezultirale povećanjem uvoza voća, povrća i njihovih proizvoda, duhana i proizvoda zamjene duhana, masnoća, kakaoa i njihovih proizvoda, proizvoda životinjskog porijekla, mlijeka i mliječnih proizvoda", ističe Šehićeva i dodaje da je vanjskotrgovinska razmjena u agroindustrijskom sektoru rezultirala deficitom od 1,8 milijardi KM, te da pokrivenost uvoza izvozom u ovom sektoru iznosi 26 odsto.
Kada je riječ o pivu, ona je rekla da pokrivenosti uvoza izvozom iznosi nepunih tri odsto, što pokazuje jako lošu poziciju domaćih u odnosu na strane pivare.
"I dalje su veliki uticaji niskih uvoznih cijena, tako da je prekomjerni uvoz piva u BiH prisutan 70%. Cijena po jedinici hektolitra pada na 50 KM, dok u nekim evropskim zemljama je ta cijena oko 200 KM", istakla je Šehićeva.
Nihad Bajramović istakao je takođe da VTK podržava "mali Šengen", te da bi ovakva unija omogućila rast privrede, ali i razmjenu radnika koji bi išli u Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju i vraćali se.
