Prema podacima Rijaseta Islamske zajednice u BiH, pored Ferhadije je srušeno još 613 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih objekata u vlasništvu Islamske zajednice. Na područjima koja su bila pod kontrolom Vojske republike srpske su srušene 534 džamije, a Hrvatsko vijeće obrane je razorilo njih 80.
Ferhadija (Ferhat-pašina) džamija
Sagrađena je 1579. godine u Banjoj Luci i smatra se jednim od najvećih dostignuća osmanske arhitekture iz 16. stoljeća u Evropi. Za njenu izgradnju je zaslužan Ferhat-paša Sokolović, osmanski vojskovođa i beglerberg. Proglašena je kulturnom baštinom naše države 1950. godine, a nalazi se i među UNESCO-ovim spomenicima svjetske baštine. Bila je skromnih razmjera: široka 18, duga 14 i visoka 18 metara. Postoji legenda koja kaže da je Sokolović nakon izgradnje zaključao zidare u minaret kako "nikada više ne bi mogli napraviti nešto tako lijepo". Jedne noći su napravili krila i odletjeli. Nažalost, ova džamija doživjela je tragičnu sudbinu kada su je u noći sa 7. na 8. maj 1993. godine minirale zločinačke snage.
Muftijstvo je 2001. godine dobilo urbanističku dozvolu za njenu ponovnu izgradnju. Na polaganju kamena temeljca je došlo do napada koji su organizovali srpski ekstremisti. Oko 4.000 njih je kamenovalo vjernike, građane i zvaničnike koji su se tu okupili. Teško je povrijeđen tada 61-godišnji Cazinjanin Murat Badić. Pao je u komu, a nakon 19 dana je preminuo. Za njegovu smrt još uvijek niko nije odgovarao.
Ferhat-pašina džamija je napokon otvorena na današnji dan 2016. godine. Radovi su koštali oko 10 miliona KM, a svečanosti je prisustvovalo oko 15.000 vjernika iz BiH, ali i Evrope. Radovali su se svi: i vjernici i oni koji to nisu. Ferhadija ponosno stoji, prkoseći neljudima koji su pokušali uništiti duh zajedništva.
Nedaleko od nje se nalazi Arnaudija džamija (ili Defterdarija).
Arnaudija džamija (Defterdarija)
Podigao ju je defterdar Hasan efendija 1595. godine u Donjem Šeheru, odnosno Starom Gradu. Pripada grupi jednoprostornih džamija s kupolom i 3 kupolice. Ima i turbe gdje su sahranjeni Hasan efendija i njegova supruga. Arnaudija i Ferhadija imaju neke slične karakteristike: mihrab i minber su napravljeni na približno isti način.
Tragično, ni Arnaudija nije uspjela ostati sačuvana. Nastradala je na isti datum kao i Ferhadija. Nikada nije zvanično utvrđeno ko je odgovoran za kulturocid, ali s pravom se može pretpostaviti da su to počinili srpski eksremisti.
Kamen temeljac za njenu izgradnju je položen u aprilu 2017. godine. Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH je putem Generalne direkcije vakufa Turske osigurala između 4 i 5 miliona KM. Planirano je da njen izgled bude identičan starom te će biti uvršteni neki od originalnih dijelova koji su se uspjeli sačuvati. Arnaudija je jedina neobnovljena džamija u Banjoj Luci.
Izgradnja je trebala biti finalizirana prije dvije godine. Ostaje nada da će se otvorenje dogoditi uskoro. Do tada svakodnevno treba podsjećati na važnost koju džamije imaju za BiH. One su istinski svjedoci naše bogate historije.
