Iako je od dešavanja u Dobrovoljačkoj prošlo 26 godina, još se špekuliše o broju ubijenih pripadnika bivše JNA. Politički predstavnici iz RS-a tvrde da je poginulo devet osoba, dok Milutin Kukanjac, nekadašnji komandant Druge vojne oblasti, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, tvrdi da je poginulo šest osoba.
Tog 3. maja 1992. godine trebala je biti izvršena razmjena tadašnjeg vojnog vrha Druge vojne oblasti i vojnika iz Kasarne Bistrik u zamjenu za zarobljenog predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića. Njega su dan ranije pripadnici JNA kidnapovali i zarobili na sarajevskom aerodromu dok se vraćao s mirovnih pregovora u Lisabonu.
Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, krenula iz kasarne na Bistriku, ali je zaustavljena u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici. Tada su odjeknuli pucnji. U koloni su bile 261 osoba.
Uprkos naređenju da se obustavi vatra, koje izdaje general Armije BiH Jovan Divjak, u okršaju branilaca Sarajeva i pripadnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, smrtno je stradalo sedam, a ranjeno 14 osoba.
U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Kukanjac potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine smrtno stradalo šest osoba.
"U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo. Poginuli su jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika ž Šokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, jedan potpukovnik Jovanić Boško, i jedna žena, muslimanka, Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba s tom komandom i ona je rekla: 'Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem.' Znači šest osoba je stradalo, od 261", rekao je Kukanjac za RSE 2000. godine.
Porodice stradalih 26 godina čekaju da se obznani ko je kriv za smrt ubijenih vojnika JNA, ali još nema optužnica koje bi riješile ovu dilemu.
Tužilaštvo BiH je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka". Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju "Dobrovoljačka" stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila "legitimna vojna meta".
I ove godine će, kao i prethodnih, brojne delegacije iz ob bh. entiteta odati počast i položiti cvijeće stradalim vojnicima JNA. Za njihove brojne preživjele saborce, 3. maj je bio dan kada je odbranjena BiH.
Tog 3. maja 1992. godine trebala je biti izvršena razmjena tadašnjeg vojnog vrha Druge vojne oblasti i vojnika iz Kasarne Bistrik u zamjenu za zarobljenog predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića. Njega su dan ranije pripadnici JNA kidnapovali i zarobili na sarajevskom aerodromu dok se vraćao s mirovnih pregovora u Lisabonu.
Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, krenula iz kasarne na Bistriku, ali je zaustavljena u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici. Tada su odjeknuli pucnji. U koloni su bile 261 osoba.
Uprkos naređenju da se obustavi vatra, koje izdaje general Armije BiH Jovan Divjak, u okršaju branilaca Sarajeva i pripadnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, smrtno je stradalo sedam, a ranjeno 14 osoba.
U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Kukanjac potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj 3. maja 1992. godine smrtno stradalo šest osoba.
"U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo. Poginuli su jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika ž Šokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, jedan potpukovnik Jovanić Boško, i jedna žena, muslimanka, Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba s tom komandom i ona je rekla: 'Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem.' Znači šest osoba je stradalo, od 261", rekao je Kukanjac za RSE 2000. godine.
Porodice stradalih 26 godina čekaju da se obznani ko je kriv za smrt ubijenih vojnika JNA, ali još nema optužnica koje bi riješile ovu dilemu.
Tužilaštvo BiH je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka". Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju "Dobrovoljačka" stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila "legitimna vojna meta".
I ove godine će, kao i prethodnih, brojne delegacije iz ob bh. entiteta odati počast i položiti cvijeće stradalim vojnicima JNA. Za njihove brojne preživjele saborce, 3. maj je bio dan kada je odbranjena BiH.
Izvor:
