Schmidt je 27. aprila nametnuo izmjene kojima je na 24 sata suspendovan Ustav FBiH što je omogućilo formiranje Vlade FBiH, ali i dio koji je trebao da spriječi mogućnost imenovanja Vlade FBiH što je bio slučaj u mandatu od 2018 do 2022. godine.
Parlament FBiH nije u proteklih godinu dana ni pokušao dogovoriti izmjene Ustava BiH.
Od danas će u Ustavu FBiH postojati odredba koja će omogućiti da jedan od potpredsjednika, ako se u prva dva kruga ne postigne saglasnost predsjednika i oba potpredsjednika, može biti preglasan prilikom imenovanja Vlada, uz jedan bitan uslov. Ukoliko bi se to dogodilo preglasani potpredsjednik bi mogao uložiti veto na tu odluku.
U tom slučaju odluku o imenovanju Vlade bez potpisa jednog od potpredsjednika morao bi potvrditi ne samo Predstavničkim dom kao u prva dva kruga, već i Dom naroda većinskim glasanjem.
Najvažnije, protiv ne bi smjelo biti 3/5 delegata (14 od 23) ni u jednom klubu konstitutivnih naroda u ovom domu.
To je zapravo i najveća promjena, jer bi stranci/koaliciji koja bi željela zakočiti imenovanje Vlade kroz klubove konstitutivnih naroda trebalo umjesto ranijih 13, u konačnici 14 delegata. Time će onoj stranci koja "brani" veto biti izazovno naći tih 14 delegata koji će u datom trenutku morati glasati protiv imenovanja Vlade.
Odnosno, nije dovoljno da 3/5 delegata ne glasa "za" imenovanje, već oni moraju glasati "protiv" da bi veto izdržao.
U slučaju da ni tada ne uspije imenovanje Vlade ponovo bi se tražila saglasnost predsjednika i oba potpredsjednika. Ukoliko Vlada opet ne bi bila imenovana Parlament Federacije i kantonalne skupštine će biti raspuštene.
Nakon toga bit će raspisani prijevremeni izbori za predstavnički dom i za kantonalne skupštine.
