Svjetski dan srca obilježava se svake godine posljednju nedjeljuu mjesecu septembru. Godine 2012. usvojene su deklaracije o smanjenju globalnog mortaliteta od nezaraznih hroničnih bolestiza 25% do 2025. godine, navodi se u saopćenju Instituta zazdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za gotovo polovinu smrtiod hroničnih nezaraznih bolesti, što ih čini prvim uzrokom smrtiu svijetu.
Obilježavanje Svjetskog dana srca inicirala je Svjetskakardiološka federacija, a cilj tog dana je informisati ljude širomsvijeta da su kardiovaskularne bolesti, uključujući srčane bolestii moždani udar, vodeći uzrok smrti u svijetu.
One su odgovorne za 17,5 miliona smrti godišnje, te je, kakonavode stručnjaci INZ-a, potrebno je naglasiti i istaknuti štasvaki pojedinac može poduzeti kako bi prevenirao i kontrolisaokardiovaskularne bolesti, te smanjio izlozenost riziko faktorima: upotreba duhanskih proizvoda, nepravilna prehrana i nedovoljnotjelesne aktivnosti itd.
Zdravim životnim stilovima može se izbjeći najmanje 80 postoprijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.
Upotreba duhanskih proizvoda i pasivna izloženost duhanskomdimu godišnje ubijaju šest (6) miliona ljudi i procjenjuje se da uzrokuju gotovo 10 posto kardiovaskularnih bolesti. Pasivnaizloženost duhanskom dimu godišnje ubije 600.000 ljudi, a 28posto od tog broja su djeca.
U INZ-u navode i podatak istraživanja Svjetske kardiološkefederacije i Svjetske zdravstvene organizacije da je unutar dvijegodine nakon prestanka pušenja rizik od koronarne srčanebolesti značajno je smanjen. Petnaest godina nakon prestankarazina rizika od kardiovaskularnih bolesti ista je kao i kodnepušača.
Zajedno s drugim nezaraznim hroničnim bolestima, kardiovaskularne bolesti pridonose siromaštvu, posebno u zemljama niskog i srednjeg dohotka. Posljedično, kardiovaskularne bolesti predstavljaju veliki teret za ekonomijezemalja.
Teret kardiovaskularnih bolesti MOŽE SE smanjiti. Važno je da svi počnemo djelovati odmah, preporučuje INZ.
Posebno je važno voditi računa o zdravlju srca i prevencijikardiovaskularnih oboljenja u doba pandemije COVID-19, jerosobe sa hroničnim kardiovaskularnim oboljenjima spadaju u rizične grupe za obolijevanje od COVID-19.
