Ašere je na početku proučila hafiza Lamija Šahinovića, a potom je prof. Harun Pajić u ulozi moderatora predstavio prisutnima nekoliko važnih činjenica o medresi. Svojim prelijepim izvedbama, ilahije su izvodili hafiz Ahmed Alili, hafiz Ahmed Hašić i članovi hora medrese „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“.
Prvi se pristutnima u svojstvu domaćina obratio direktor medrese prof. Zuhdija Handanović. On je podsjetio na veoma burnu prošlost ove medrese i njenu vitalnost, s obzirom da je i pored brojnih pokušaja njenog uništenja ona opstala, te iz dana u dan postaje sve respektabilnija obrazovna ustanova.
„Cazinsku medresu su nekada palili, nekada zabranjivali njen rad, a nekada otežavali njeno funkcionisanje. Allah Uzvišeni je pomogao nama i ljudima prije nas da je podignemo, izgradimo i ponovo učinimo prepoznatljivom obrazovnom ustanovom našeg naroda. U tome su uvijek najvćeća podrška bili obični ljudi, naši vakifi, koji su uvijek bili uz medresu i prolazili s medresom ono što je ona prolazila i uvijek insistirali na njenom jačanju i afirmaciji. Danas imamo još jednu veliku podršku i snagu, a to su njeni uspješni svršenici, koji na najbolji način promovišu medresu i njene vrijednosti kroz svoj pošten, predan i odgovoran rad u svojstvu imama, vjeroučitelja, ljekara, profesora, inžinjera i kroz druga važna zanimanja. Profesori medrese, vakifi, alumnisti i naše institucije, kako Islamske zajednice tako i naše države, su jedan jedinstven saf koji radi za dobrobit naše medrese i promoriva njene vrijednosti.“ – rekao je u svom obraćanju direktor Handanović.
Kao i svake godine i ove godine je proglašen vakif godine, tj. osoba koja je najviše učinila da osnaži vakuf medrese. Ove godine su to hadži Mujo i hadži Đula Memić iz cazinskog naselja Podgredina, koji su za potrebu zamjene stolarije na medresi donirali 30.000 KM, te im je ovog prilikom uručeno priznanje i poklon, te iskazana zahvalnost i za brojne njihove hajrate koje su i do sada činili.
Pored pobrojanih zvaničnika, prisutni na ovoj svečanoj akademiji su bili rektor Univerziteta u Bihaću prof. dr. Fadil Islamović, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću prof. dr. Hajrudin Hodžić, premijer i predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić i Jasmin Musić, gradonačelnik Grada Bihaća Elvedin Sedić, savjetnik gradonačelnika Grada Cazina Jusuf Bajraktarević, glavni imami, hafizi Kur'ana Časnog, profesori medrese i brojni vakifi i prijatelji ove obrazovne ustanove.
Prisutnima su se obratili i premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić, predsjedavajući Skupštine USK Jasmin Musić, te savjetnik gradonačelnika Grada Cazina Jusuf Bajrektarević. Oni su afirmativno govorili o ulozi medrese u obrazovnom sistemu Unsko-sanskog kantona, te o njenoj specifičnosti kao ustanovi koja pretendira odgojnu dimenziju. Pohvalno su se izrazili i o ulozi medrese u društvenoj životu kazavši da je medresa u Cazinu sa svojim kapacitetima uvijek na raspolaganju svim građanima Cazina i šire, te da svoje aktivnosti u medresi realiziraju brojna udruženja i grupe kojima medresa otvara svoja vrata.
Nakon ovih obraćanja, hafizi su proučili po odlomak iz Kur'ana Časnog. Na ovoj hafiskoj dovi u svojstvu hafiza su učestvovali; hafiz Suad Šahinović, hafiz Rifet Šahinović, hafiz Dževad Šahinović, hafiz Elmir Mehmedović, hafiz Ahmed Alili, hafiz Ahmed Hašić, te hafizi Abdullah i Talha Tričić, dva brata hafiza Ibrahima Tričića koja su prije njega postali hafizi Kur'ana Časnog. S obzirom da je program hafiske dove bio prije samog iftara i da je to posebno blagoslovljeno vrijeme, na prisutnima se osjetio smiraj i radost prilikom slušanja Božije riječi od strane hafiza koji nisu štedili svoje glasovne mogućnosti kako bi što ljepše dočarali ljepotu Božije riječi.
Prije nego li je hafiz Ibrahim Tričić proučio posljednje Kur'anske sure i prije nego li je proučena dova, prisutnima se obratio muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić. On je danas bio u dvostrukom ulozi; u ulozi muftije i muhaffiza. „Ovo je za Bihaćko muftijstvo jedan od najznačajnijih datuma, jer se na taj dan ponovo rekativirao rad Cazinske medrese, ustanove koja će obrazovati našu djecu u vjerskim i svjetovnim naukama.
Njeno osnivanje davne 1867. nam govori da su muslimani ovih prostora i prije više od 100 godina cijenili nauku i brižno čuvali vjeru. Treba biti zahvalan i onima koji su svjesni trenutka prije trideset godina osposobili staru zgradu medrese i ponovo pokrenuli nastavu u medresi. Muftijstvo bihaćko sa svojih dvije stotine i četrdeset džemata je trajna podrška djelovanju i radu ove ustanove. Gotovo da ne postoji džemat koji nije imao učenika u medresi i koji nije materijalno pomagao rad medrese. Svakako su svoj veliki doprinos u radu medrese dali i naši vakifi. Gotovo svi ashabi ostavili su iza sebe nešto u ime vakufa i time postali primjer hiljadama Bošnjaka da od dolaska islama pa do danas po svim krajevima Bosne ostavljaju iza sebe hajrate i vakufe. Prethodne godine smo imali vakife koji su uvakufili značajna materijalna sredstva za našu medresu. Ove godine je to porodica Memić, hadži Mujo i hadži Đula, koji su uz to i roditelji sina šehida Sinanudina. Čestitam im i zahvaljujem što u stalno na usluzi svojoj zajednici. Medresa se ponosi i svojim učenicima, a posebno se ponosi sa onima koji postanu hafizi Kur'ana Časnog. Kada pogledam u ovu halku, izuzev hafiza Alilija, svi su oni ili profesori ili učenici naše medrese, što je prije samo neko vrijeme bilo nezamislivo i nedokučivo. Pogotovo mi je drago da u pročelju ove halke vidimo trojicu hafiza, trojicu braće, među kojima je i hafiz Ibrahim Tričić kome danas učimo dovu.“ – poručio je u svom govoru muftija Kudić.
Hafiz Ibrahim Tričić je proučio posljednje sure iz Kur'ana Časnog, a njegov muhaffiz hafiz Mehmed-ef. Kudić je proučio hafisku dovu.
Na kraju svečanosti, prisutnima se obratio dr. Mensur-ef. Husić, izaslanik reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića. Dr. Husić je prenio čestitke reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića, te ukazao na značaj naših medresa, vakifa i hafiza.
„Muslimani u Bosni i Hercegovinu baštine dugu tradiciju obrazovanja, a to su prije svega naše medrese, koje su u svim periodima naše prošlosti bile škole visokog kvaliteta. Nakon reaktiviranja rada medresa u Bosni i Hercegovini 1993. godine, ostvarili smo vizionarski pristup koji se ogleda kroz spoj tradicionalnog i modernog, što se pokazalo kao odličan model. Posebni rezultati u tim medresama su hafizi Kur'ana Časnog. Pogotovo ako poredimo sa nekim ranijim periodima kada su čaršije koje su imale hafize bile izuzetak. Ako uzmemo u obzir i veliko zalaganje Mreže mladih i Odjela za brak i porodicu, možemo reći da su Bošnjaci u jednom zamahu. Moralno naslijeđe koje su bosanski muslimani usvojili sa istoka mogu biti i za Evropu prihvatljive vrijednosti, jer čovječanstvo bez moralnih, porodičnih i kulturoloških vrijednosti nema šanse za napredak. Posebno je značajno predstaviti sebe onakav kakav jesi, a ne dozvoliti nikome da nas predstavlja onako kako hoće.“ – poručio je izaslanik reisu-l-uleme dr. Husić, koji je potom uručio diplomu hafiza Kur'ana hafizu Ibrahimu Tričiću.
Prije samog programa proučena je dova na hatmu, koju su proučili profesori medrese svim vakifima medrese koji su preselili sa ovog svijeta, a nakon programa u holu medrese je otvorena izložba Arhiva USK o povijesti Cazinske medrese, koja posjeduje izuzetno dragocjenu arhivsku građu i dokumente o dugoj i burnoj prošlosti ove škole.
Također je upriličen iftar za sve goste i vakife, a potom je nastavljeno druženje u prostorijama medrese.
