U maju 1950.godine, bez istrage i suđenja na području Cazina strijeljano je 15 ljudi, na desetine osuđeno na višegodišnje kazne, a 115 porodica sa 700 članova kolektivno je protjerano u Srbac. Pravi broj ubijenih i stradalih u progonstvu još uvijek nije utvrđen. Svemu ovom prethodila je pobuna seljaka protiv nepravedno nametnutog otkupa i velike gladi.
6.maja navršava se 68 godina od nemilih događaja koji su itekako ostavili ogroman trag na cijeli ovaj kraj i njegovo stanovništvo, a ovaj dan ujedno se obilježava i kao Dan sjećanja na žrtve „Cazinske bune“. Tim povodom u Cazinu je održan sastanak na kojem se razgovaralo o svemu što je od 2007.godine do danas učinjeno na rasvjetljavanju ovog historijskog poglavlja o kojem se više od pola stoljeća nije znalo gotovo ništa, te o onom što bi trebalo učiniti u narednom periodu.
-Među nekoliko najvažnijih ciljeva koje smo identifikovali je usvajanje Rezolucije na državnom nivou o osudi tadašnje države zbog preoštrih mjera koje su poduzete pedesetih godina prošlog stoljeća protiv ljudi u smislu ubistava, progona i sl. Zatim, tu su ciljevi koji se odnose na lokalni nivo u različitim sferama života. Kao npr. kurikulum u školama, da „Cazinska buna“ kao sadržaj bude namijenjena za učenje novih generacija koje treba da znaju šta se dogodilo. Dalje, na području kulture je moguće nastaviti s različitim sadržajima o ovoj temi, a svakako je značajno i da se uspostavi jedna spomen- soba sa stalnom postavkom dokumenata o ovom događaju, kazala je dr. Vera Kržišnik Bukić.
Ona je istaknula da je „Cazinska buna“ i događaj koji je bitno utjecao na promjenu agrarne politike tadašnje države, ali i spasila čast i ugled seljaka kao društvenog sloja koji je tada pokazao da ne dozvoljava da se gazi. Zbog svega toga, ovaj događaj se i dalje može promatrati iz niza različitih perspektiva i potrebno je posvetiti mu još dosta pažnje.
-Mogli smo danas konstatirati da je u međuvremenu napravljeno dosta značajnih iskoraka kada je u pitanju rasvjetljavanje događaja poznatog kao „Cazinska buna“ i u historijskom i u političkom kontekstu. Mi smo u proteklih desetak godina radili na tom skidanju svojevrsne stigme s ovog kraja i ovdašnjih ljudi i uz pomoć autorice istoimene knjige Vere Kržišnik Bukić, koja je kao naučnik radila i još uvijek radi na ovoj temi, doprinjeli rasvjetljavanju ovog događaja i definiranju njegovog karaktera, istaknuo je gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.
Kako je zaključeno, do obilježavanja 70.godišnjice ovog događaja moguće je postići još dosta zacrtanih ciljeva koji će u edukacijskom, promotivnom i svakom drugom smislu doprinjeti i razvoju lokalne zajednice ali i podcrtati naučno utvrđene činjenice da su ovdašnji zemljoradnici tada podigli socijalni bunt, a nikako državni udar. Kao i to da su žrtve koje su tada podnesene bile krajnje nepravedne.
