"Neću komentirati osobu iz poštovanja prema njegovoj obitelji i zbog svih ljudi kojima je on bio drag, ali mislim da je to bio čin očajnika koji je postao kontraproduktivan. Zašto? Ima nas sedam milijardi koji živimo na ovom planetu, mislim da 6,5 milijardi njih nije znalo da postoji Slobodan Praljak, a pogotovo da je bio osuđen za ratne zločine. Sada, od 7 milijardi ljudi, njih 6,5 milijardi vidjelo je sve na televiziji, čitalo je u novinama i sad znaju tko je bio Praljak, da se ubio i to da se ubio nakon što je sud potvrdio da je ratni zločinac. Tih 6,5 milijardi ljudi ništa nije znalo o događajima u koje su bili upleteni bosanski Hrvati, bilo kao vojnici, bilo kao političari, a sada znaju. Po meni, bilo je dosta kontraproduktivno, ali ne bih želio više od toga komentirati zato što je to bio jedan nesretan događaj. Nitko ga nije očekivao i, naravno, bio sam šokiran kao i svi ostali", riječi su ovo Carmela Agiusa, predsjednika Mehanizma za međunarodne kaznene sudove u Hagu, svega nekoliko dana nakon što je sam sebi slušajući pravosnažnu presudu „presudio“ Slobodan Praljak.
Podsjetimo, Žalbeno vijeće ICTY-ja 29. studenog 2017. u Haagu izricalo žalbenu presudu u predmetu bosanskohercegovačkoj šestorici. Nakon što je žalbeno vijeće potvrdilo Praljkovu prvostupanjsku kaznu od 20 godina zatvora on im je kazao: “General Praljak nije ratni zločinac i s prijezirom odbacujem vašu presudu” i popio otrov.
Izricanje ove presude s velikom pozornošću pratilo se i u Bosni i Hercgovini. Vijeće je objavilo da je uvažilo dio žalbenih osnova obrane i tužiteljstva , no istodobno je poručilo da su civilni i vojni čelnici bh. Hrvata, unatoč prihvaćanju nekih žalbenih osnova, “i dalje krivi za brojne i teške zločine u BiH”. Žalbeno vijeće ICTY-ja potvrdilo je bivšem predsjedniku vlade Herceg Bosne Jadranku Prliću 25 godina zatvora i bivšem ministru obrane Bruni Stojiću 20 godina zatvora, no nakon Praljkova postupka prekinulo je ročište ne objavivši odluku o bivšem načelniku Glavnog stožera HVO-a Milivoju Petkoviću, bivšem zapovjedniku vojne policije Valentinu Ćoriću i načelniku Ureda za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću.
Ova presuda kao i sam čin Slobodana Praljka, i danas se različito tumače u Bosni i Hercegovini. Zanimljivo je kako se taj njegov čin smatra „junačkim“. Tako će večeras, u Kiseljaku u 18 sati, biti održano bdijenje nazvano „Kiseljak za Generala“. Bar je tako najavljeno na lokalnoj web stranici artinfo, gdje se u najavi događaja, ime organizatora ne spominje već se navodi sljedeći citat: „Njegova smrt je bio najjači krik u čežnji za Istinom i pravdom“.
Zanimljivo kako se u diskursu političkih stranaka sa hrvatskim predznakom rijetko kada spominje „haška šestorka“, a podsjetimo kako su i pojedini stava da se sam politički vrh i Republike Hrvatske, ali i bh. Hrvata nije dovoljno angažirao kako bi šestorka imala drugačiju presudu. Jedna od njih je i odvjetnica Senka Nožica, koja je u postupku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) zastupala Brunu Stojića.
“Jednostavno, politika koja je bila u tom vremenu, zajedno s osobno navedenim okrivljenima, oglašena je krivom. Činjenica jest da nije osuđen ni Tuđman, a niti pojedinci iz te države (Hrvatske), nego da se radi o politici koja je tada vođena u Hrvatskoj”, kazala je Nožica u intervjuu koje je objavilo “Oslobođenje”.
O haškoj šestorci danas se malo zna. Prlić je u zatvoru u Londonu, obrane Milivoja Petkovića i Brune Stojića predale su zahtjev za njihovo prijevremeno puštanje na slobodu. Oni tvrde da su prihvatili krivnju te da suosjećaju s obiteljima bošnjačkih žrtava. Odluka o njihovom zahtjevu, tek se očekuje.
