Napad na Općinu Bihać je započeo 12.06.1992. godine, u ranim jutarnjim satima, koji će kasnije biti lokacija bitki tokom cijelog rata u Bosni i Hercegovini.
Nakon što je na secesionistički način 1991. godine u Hrvatskoj proglašena Republika srpska krajina na zapadu, stanovnicima Bihaća bilo je zabranjeno da prelaze u novoosnovanu teritoriju. Naknadno proglašenje Republike Srpske od strane bosanskih Srba 1992. na istoku, dovelo je Bihać, Bosansku Krupu, Cazin i Veliku Kladušu u veoma težak položaj, s obzirom na to da se zajednica ovih gradova našla okružena s obje strane. Obje srpske armije sarađivale su zajedno s ciljem da uhvate Bošnjake u koštac. Gradovi su bili blokirani i bombardirani, počevši od 12. juna 1992. Posljedica ovih događanja primorala je Bišćane da bježe u zaklone i traže skloništa, bez struje i vode, a primali su samo minimalne namirnice. U gradu se pojavila glad. Bihaćki okrug je proglasio vanredno stanje i formirao vlastitu odbrambenu armiju, Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Na cijelom bihaćkom području je sudjelovala Armija Republike Bosne i Hercegovine na jednoj strani i srpske snage na drugoj strani, koje su stavile ovo područje pod dvostruku opsadu – od vojske srpske Krajine (SVK) (na teritoriju Hrvatske pod kontrolom srpskih snaga), na sjeverozapadu do vojske Republike Srpske (na teritoriju Bosne pod kontrolom srpskih snaga), na jugoistoku – kao i pobunjenih bošnjačkih snaga koje su stale na stranu vojske Republike Srpske, te Autonomne pokrajine u zapadnoj Bosni od 1993. godine.
Opsada Bihaća je trajala tri godine, od ljeta 1992., pa sve do 4.–5.augusta 1995., kada ju je prekinula vojna akcija Operacija Oluja u kojoj je Hrvatska vojska vratila područja RSK-a u Hrvatskoj na sjeverozapadu.
Agresor je sa područja kasarne Grabež, Lohovskih brda, Tihotine i Jelača grede započeo granatiranje rubnih dijelova grada, ali i samo njegovo središte. Ove strahote koje su se desile ne smiju i ne mogu da se zaborave.
Istraživačko dokumentacijski centar u Sarajevu je utvrdio da su općine koje su bile zahvaćene opsadom i borbama – Bihać, Bosanska Krupa, Cazin i Velika Kladuša imale sveukupno 4.856 ubijenih ili nestalih osoba od 1991. do 1995.
Vojska Fikreta Abdića pod mentorstvom Srbije u vidu zloglasne jedinice "Škorpioni" je počinila strašne zločine nad Bošnjacima na prostoru Bosanske krajine. Zbog tih zločina Fikret Abdić je proglašen krivim i dobija najveću moguću zatvorsku kaznu u Hrvatskoj pred sudom u Karlovcu, koja je potvrđena i pred Vrhovnim sudom Hrvatske, te nakon žalbe ponovo potvrđena s jedinstvenom i konačnom kaznom od 15 godina zatvora.
Ratni zločinac, Ratko Mladić je također optužen zbog progona Bošnjaka i Hrvata na području Ripča i Bihaća.
Šta se dešavalo tog kobnog 12. juna pogledajte u video prilozima ispod.
