Međutim, praksa pokazuje da izostanci često nemaju nikakve finansijske posljedice, što otvara niz pitanja o odgovornosti i pravednosti prema građanima koji plaćaju njihove plate i paušale.
Da li se odbija od plata za nedolazak na sjednice?
U većini zakonodavnih tijela u BiH, političarima se plate i paušali isplaćuju u punom iznosu, bez obzira na broj održanih sjednica ili njihovo prisustvo.
Iako neka tijela imaju interne pravilnike koji omogućavaju umanjenje plata zbog izostanaka, ova praksa je rijetka, neujednačena i često se ne primjenjuje dosljedno.
Razlog za to leži u nedostatku jasnih zakonskih okvira koji bi obavezivali sve nivoe vlasti na sankcionisanje nedolazaka. U nekim slučajevima, čak i kada su pravila propisana, političke strukture ih ne provode, čime se izbjegavaju bilo kakve konkretne posljedice.
Zašto su političari “oslobođeni” finansijskih posljedica?
- Slabost zakonskih regulativa: Postojeći zakoni u BiH nisu jasno definisali obavezu umanjenja plata ili paušala za izostanke s rada, što ostavlja prostor za zloupotrebu. Čak i kada su ova pravila dio internog pravilnika, sankcije se često izbjegavaju zbog nedovoljne kontrole.
- Politička solidarnost: Političari, bez obzira na stranačku pripadnost, često djeluju solidarno kada su u pitanju privilegije poput paušala. Strah od postavljanja presedana koji bi se mogao primijeniti i na njih same dodatno osigurava da ovakve mjere ne budu usvojene.
- Nepostojanje vanjskog nadzora: Nadzor nad primjenom pravila o platama i paušalima ostavljen je u rukama samih političkih tijela, što rezultira nepostojanjem stvarne kontrole.
- Nedovoljna javna svijest i pritisak: Iako su građani često nezadovoljni ovakvom praksom, nedovoljno je organizovanog pritiska na vlast da bi se pravila promijenila. Političari se oslanjaju na to da će ovakva pitanja biti zaboravljena do narednih izbora.
Zašto im je to dopušteno?
Ovakvo stanje nije samo pitanje propusta, već i svjesnog izbora političkih struktura koje odbijaju usvojiti reforme koje bi ograničile njihove privilegije. Nedostatak volje za uvođenjem odgovornosti dolazi iz uvjerenja da su izabrani predstavnici iznad pravila koja se primjenjuju na obične radnike.
Šta bi trebalo promijeniti?
Da bi se osiguralo veće poštovanje obaveza, nekada su se predlagale sljedeće mjere:
- Uvođenje zakonskih obaveza: Na svim nivoima vlasti trebalo bi usvojiti zakone koji jasno propisuju umanjenje plata i paušala za svaki neopravdani izostanak sa sjednica.
- Transparentnost prisustva: Javna objava evidencija prisustva političara sjednicama omogućila bi građanima da znaju kako njihovi predstavnici ispunjavaju svoje obaveze.
- Vanjski nadzor: Nadzor nad sprovođenjem pravila treba povjeriti nezavisnim tijelima kako bi se spriječila zloupotreba položaja.
- Građanski pritisak: Organizacije civilnog društva i građani mogli bi vršiti pritisak na vlast da se uvedu mjere odgovornosti kroz peticije, kampanje i javne rasprave.
Zaključak
Nedolazak političara na sjednice bez sankcija pokazuje manjak odgovornosti prema građanima. Reforma ovog pitanja ne samo da bi povećala efikasnost institucija, već bi doprinijela vraćanju povjerenja građana u politički sistem.
Promjena zavisi od političke volje, ali i od aktivnog angažmana javnosti koja treba zahtijevati odgovornost od svojih predstavnika.
Foto: Arhiva CH
