Evidencije govore da je zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu ukupno 2,2 miliona ljudi steklo status izbjeglice ili raseljene osobe. Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma evidentirano je oko 1.062.000 povratnika, što je oko polovina od ukupne cifre.
Od ukupnog broja povrataka, oko 611.000 su odnosi se na povratak raseljenih osoba, a oko 451.000 na povratak izbjeglica.
Broj interno raseljenih osoba se znatno smanjio u odnosu na milion raseljenih iz 1995. – danas imamo 32.038 porodica, odnosno 96.480 osoba.
Ono što je također evidentno, sve je manje organizacija koje se bave rješavanjem ovog pitanja u Bosni i Hercegovini, međunarodni subjekti realizirali su mnoge višemilionske projekte koji su za cilj imali ojačati kapacitete lokalnih vlasti i političkih subjekata da proces povratka privedu kraju. U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, nadležnosti i podjela institucionalne brige o izbjeglicama dodatno su zakomplikovali sve napore.
Prema godišnjem statističkom izvještaju UNHCR-a za 2018. godinu, još 17 669 osoba iz BiH ima status izbjeglice u svijetu. Od tog broja ih je u Srbiji, 8 764, u Francuskoj 4 085, u Švicarskoj 2 026 a u Njemačkoj 1 478.
Od 1992. do 1995. godine, djelomično ili potpuno je uništeno oko 453 000 stambenih jednica, odnosno gotovo polovina prijeratnog stambenog fonda u BiH. Procjenjuje se da je do sada obnovljeno oko 344 00 stambenih jedinica, što je dvije trećine uništenog stambenog fonda.
Ono što je definitivno, najveća odgovornost je u političkim strankama koje realizacijom svojih politika kreiraju ukupnu sliku o ovom problemu.
Izvor statističkih podataka: UGPRŠ
