Jedan dio sporazuma odnosi se na izborno zakonodavstvo i demokratizaciju izbornog procesa. Potpisnici sporazuma dogovorili su se da hitno provedu, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH i usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u skladu s odlukom Ustavnog suda i presudama Evropskog suda za ljudska prava.
Hitno provesti, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava Bosne i Hercegovine i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona saglasno odluci Ustavno suda Bosne i Hercegovine i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ova mjera uključuje reformu kojom će se zaštititi kolektivna prava i individualna prava saglasno Ustavu Bosne i Hercegovine i odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine te u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda). Uspostavljanje pune ustavnosti i integriteta zbornog procesa, stoji u dokumentu.
S obzirom na to da ne postoji nikakva presuda Ustavnog suda BiH koja se odnosi na članove Predsjedništva BiH i da je raspodjela delegata iz kantonalnih skupština u Dom naroda FBiH već izmijenjena, postavlja se pitanje da li potpisnici sporazuma pod novim izmjenama podrazumijevaju i provedbu presude Ljubić.
Christian Schmidt je dva dana nakon donošenja izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH 2. oktobra 2022., rekao da je, prema njegovom mišljenju, donošenjem Bonskih ovlasti, slučaj Ljubić završen te da se on ne bi trebao primjenjivati za Ustav BiH.
"Vidjeli smo isto tako da je, u svakom slučaju, ta utrka za članstvo u Predsjedništvu bila vrlo otvorena, nije se moglo reći da ovaj ili onaj nije imao nikakvu šansu. Dakle to je demokratski proces, a za ovo ostalo ćemo vidjeti kako će tri konstitutivna naroda međusobno sada sve to dalje u praksi provoditi, ali kada je odluka Ljubić u pitanju, to je završeno za mene", rekao je Schmidt tada.
Međutim predsjednik HNS-a Božo Ljubić je za RTV Herceg-Bosna komentarisao ovo nedugo nakon izbora te je ustvrdio da Schmidtovom odlukom presuda Ljubić nije provedena do kraja. Nakon njega su mnogi hrvatski političari ponovili taj stav.
Stoga, jasno je da se u HDZ-u i drugim strankama sa hrvatskim predznakom ne slažu sa Schmidtovim tumačenjem odluke u kojoj kaže da je riješio presudu Ljubić. U skladu s tim, iz HDZ-a i HNS-a su još odmah nakon nametanja odluke kazali da će presuda Ljubić biti uslov i za formiranje vlasti, što se i obistinjuje.
O ovoj temi smo kontaktirali i lidere Osmorke kako bi nam pojasnili šta je konkretno dogovoreno u vezi za ovim dijelom sporazuma, međutim o tome se nisu oglasili.
Ostali smo bez odgovora iz Osmorke, da li je HDZ sporazumom vratio presudu Ljubić na sto i napravio ga važnim uslovom za formiranje vlasti na državnom nivou. No, dokument dovoljno govori i sam za sebe. U njemu se pominje jedna presuda Ustavnog suda BiH u kontekstu Predsjedništva BiH i domova naroda, a što se očigledno odnosi na usklađivanje domova sa Ustavom BiH, uprkos tome što visoki predstavnik poručuje da je to završeno.
