Početak migrantske krize zatekao je BiH nespremnu, te je veliki broj migranata spavao na ulicama ili smještajima koji nisu adekvatni za zbrinjavanje ljudi. Posebno alarmantna situacija je bila na području Unsko-sanskog kantona jer je najveći broj migranata upravo na tom dijelu pokušavao preći granicu.
Prema posljednjim podacima koje je iznijela šefica misije IOM-a u BiH Laura Lungarotti, u našoj zemlji se trenutno nalazi od 3.000 do 3.500 migranata. U tranzitnim kampovima se nalazi 2.700 ljudi a ostatak se, svojom voljom, nalazi izvan kampova. Uglavnom iz želje da budu što bliže granici, odnosno da se brže kreću.
Trenutna situacija u BiH je stabilna, brojke su pod kontrolom a kapaciteti prihvatnih centara su dostatni da mogu pružiti odgovarajuću podršku svima kojima je ona potrebna. IOM u koordinaciji sa vlastima budno prati situaciju te ne očekuju vanredne situacije u predstojećim mjesecima.
Zima je ponovo izvor određene bojazni no iz IOM-a poručuju da su ovoga puta svi spremni te da neće dopustiti da bilo ko boravi na ulici. Mobilni timovi ove organizacije se susreću sa migrantima koji tek dolaze te im pružaju prvu pomoć ali i transport do prvog smještajnog kapaciteta. Iz IOM-a navode da je 1.00 smještaja "viška" tako da je situacija ni u kom slučaju nije alarmantna.
Trenutno se bilježi porast migranata u regionu Zapadnog Balkana, no to je prvenstveno rezultat ukidanja viznih olakšica zemalja regiona. Samim tim ne očekuje se da će to imati previše utjecaja na Bosnu i Hercegovinu.
Svi migranti u BiH ulaze sa teritorije Srbije, a u posljednje vrijeme Autobuska stanica u je Bratuncu glavno je odredište velikog broja njih kojima ova općina, nakon ilegalnog ulaska u našu zemlju, omogućava tranzit prema Tuzli ili Sarajevu.
Najviše migranata pristiže iz Afganistana, a slijede Pakistan, Burundi i Bangladeš.
Ono što je također pozitivno je i puno veća spremnost vlasti na saradnju sa IOM. U rješavanje migrantske krize aktivno su uključene i sve policijske strukture koje uz pomoć kolega iz EU suzbijanju krijumčarenja i ilegalne prelaske.
Sasvim je sigurno da će se Bosna i Hercegovina i u narednom periodu suočavati sa izazovom migrantske krize, no evidentno je da, što zbog intervencija EU u suzbijanju balkanske rute, što većih spremnosti lokalnih vlasti, situacija ovoga puta mnogo manje kritična i alarmantna.
