Trgovska gora i okolina nemaju odgovarajuće, čvrste stijene na kojima je moguće graditi skladište nuklearnog otpada, kaže profesor na Rudarsko - geološkom fakultetu Tuzla, Edin Delić.
Stijene koje dominantno prevladavaju na dijelu Trgovske gore i ovog dijela BiH, odnosno sjeverozapadne Bosne su krerčnjačke, veoma vodopropusne i vodotopive, a to znači da svaka havarija koja bi se desila u skladištu nuklearnog otpada ispustila bi otrovne i radioaktivne čestice, koje bi se vrlo brzo širile kroz zemlju do Une, tvrdi prof.dr. Edin Delić, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Jedan je od stručnjaka koji su i istraživali kvalitet ovdašnjeg tla i naučno pokazali zašto se na ovakvom podneblju ne smiju graditi ni skladišta ni odlagališta nuklearnog, radioaktivnog otpada.
„Podzemno skladište ili odlagalište nukleranog otpada, gradi se na bazičnim, čvrstim stijenama. Prirodni geografski uslovi, te nagib terena je izrazito velik i okrenut je prema Novom Gradu i BiH. Svi parametri pokazuju da ukoliko dođe do havarije, veću štetu bi imao Novi Grad nego Dvor na Uni, koji se nalazi skoro pa preko puta Čerkezovca-bivše kasarne koja se nalazi na Trgovskoj gori, lokaciji gdje Hrvatska predlaže izgradnju skladišta“ kaže profesor Edin Delić. Zbog insistiranja na ovom nelogičnom potezu, postavlja se pitanje zašto Hrvatska uporno želi nuklearno skladište izgraditi baš tu, skoro pa u Bosni i Hercegovini? Dr. Delić kaže da se samo treba pogledati put novca. I to velikog novca. „Ukoliko otvorite stranicu Fonda za zbrinjavanje nukleranog otpada u Hrvatskoj koji funkconira duži niz godina, tamo je prikupljeno mislim oko 300 miliona eura, a izvještaji Nadzornog odbora pokazuju da je taj novac ustvari potrošen nenamjenski, sredstva su plasirana u Brodogradilište Rijeka ili Konzum“-tvrdi Delić.
Stav vrha hrvatske politike je ignorantski po ovom pitanju. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da je u proljeće poslano službeno pismo hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović u kojem se izražava neslaganje sa izborom lokacije za izgradnju nuklearnog skladišta. Na to pismo nikada nije odgovoreno. „Mi smo pozvali gospođu Kitarović u BiH još početkom našeg mandata, kako bismo razgovarali o ovom problemu i ona se tome nije odazvala. Ona nas nije pozvala“ kaže Milorad Dodik. “Mi imamo situaciju da vlasti Hrvatske neće da uopće sa nama razgovaraju o ovom problemu, mi ćemo to onda morati zaobilaziti na način da se direktno obraćamo Briselu“-tvrdi Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Hrvatska koristi svoj položaj članice Evropske unije, pa na mišiće, a ne kroz diplomatske kanale nameće BiH da u svom dvorištu čuva nuklearni otpad, moglo se čuti tokom nedavnog protesta u Novom Gradu. Tada je više hiljada građana kako iz RS-a, tako i iz Federacije BiH iskazalo svoje negodovanje prema hrvatskom planu. Inače, online peticiju „Trgovska mora-reci ne može“ potpisalo je skoro 100 hiljada ljudi u BiH, kaže Senad Šepić, predsjednik NB BiH koji su i pokrenuli peticiju. „I protesti u Novom Gradu i hiljade potpisa za peticiju ljudi iz cijele BiH, pokazuju da su ljudi iz oba entiteta, svih kantona države BiH poslali poruku jedinstva, a ta je da ne damo da nam se gradi nuklearno skladište u našem dvorištu“-tvrdi Šepić.
Jednostranim postupanjem po ovom pitanju, jer Hrvatska nikad nije tražila mišljenje BiH po pitanju izgradnje skladišta na samoj granici ove dvije zemlje, krše se različite konvencije, koje će svakako biti pravni alati u borbi protiv izgradnje skladišta nadomak BiH. Ono što sada uradi zvanična politika naše zemlje, svakako će biti predmetom razmatranja u decenijama koje dolaze. Ukoliko dopustimo izgradnju nuklearnog skladišta, koje će s vremenom prerasti u dugotrajno odlagalište, kako i stoji u Strategiji za zbrinjavanje istrošenog nuklearnog goriva iz nuklearke Krško koju je prošle godine usvojila zvanična hrvatska politika, pitanje je da li će bh.građani u takvim uslovima se odlučiti za život u nekom zdravijem okolišnom i političkom uređenju.
