Cvrtila o dojavama o bombama: Trgovački centri moraju pripremiti plan evakuacije
SCREENSHOT: HRT
BIVŠI kriminalist i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila pokušao je odgovoriti na pitanje mogu li građani Hrvatske biti sigurni nakon većeg broja dojava o bombama.
Lažne dojave o bombama u shopping centrima u Zagrebu posljednjih tjedana ne prestaju stizati pa je tako jučer u tim centrima morao biti prekinut rad. Ovog vikenda su zapravo i aktivirane eksplozivne naprave. Prvo se to dogodilo na zagrebačkoj Trešnjevci, što je prošlo bez ljudskih žrtava. No, u Vukovaru je teško ozlijeđena starija osoba nakon eksplozije bombe na ulaznim vratima.
"Dok god su prijetnje lažne, nije stvarna opasnost za građane. I to je naravno dobro. Međutim, svakako je riječ o uznemiravanju građana. Sigurno nikomu nije ugodno kad dođe u trgovački centar, posebno ljudima s djecom, da odjedanput moraju hitno izaći, evakuirati se pod prijetnjom bombom. Mi smo tu u kaznenoj zoni, govorimo o kaznama zatvora od dvije do pet godina. A ako bi i došlo do situacije da se dogodi neka eksplozija - onda smo vrlo izvjesno u kaznenoj sferi terorizma. Trgovački centri tu imaju štete minule dobiti jer nisu radile po nekoliko sat svaki dan kad je bila dojava. Oštećen je i državni proračun jer je sigurnosna služba, dakle policija dodatno angažirana, plus policijski psi i vodiči", rekao je Cvrtila za HRT.
"Trgovački centri moraju dobro pripremiti evakuacijski plan"
Cvrtila se osvrnuo na lažnu dojavu o bombi prije nekoliko tjedana u splitskom trgovačkom centru. Komentirao je situaciju s automobilima.
"Prije nekoliko tjedana u trgovačkom centru gdje je bila dojava, svjedočio sam pokušaju odlaska ljudi automobilima iz centra. Sve je bilo blokirano, i u takvim situacijama ljudi moraju spašavati svoj život, a automobile ostaviti. Za takve se situacije trgovački centri moraju pripremiti. Trebali bi imati osobu za sigurnost i dobro pripremiti evakuacijski plan.
Još prije dva mjeseca su počele dojave u Srbiji i Crnoj Gori i ono što je ovdje interesantno je da je teško locirati određeni objekt. Da kažemo da su to škole ili fakulteti, netko ima ispit, mogli bismo reći da je zbog toga dojava. Da su sudovi, mogli bismo reći da imamo neka suđenja, da je određena vrsta centara - lanac - mogli bismo reći da je konkurencija. No ovdje netko zaista šara, imamo škole i trgovačke centre, sudove. Imamo i različite zemlje. Ne možemo reći ni da je Rusija jer smo se svrstali na stranu Zapada. I mene to upućuje na nekoga tko se igra, na nekog avanturista, ili nekoga tko ima zdravstvenih problema", rekao je Cvrtila.
Stručnjak za sigurnost kaže da eksplozije na Trešnjecki i u Vukovaru ne mogu povezati s lažnim dojavama u trgovačkim centrima. "Naravno da sad svaka realna opasnost i za imovinu i za građane, izaziva posebnu pozornost i uznemiravanje građana i svakako da bi se policija trebala s tim stvarima dodatno pozabaviti. Ovdje se radi o nečemu što može izazvati puno veći broj kolateralnih žrtava", objasnio je.
"Mlade ekipe koje se bore za prestiž u krim miljeu"
Cvrtila objašnjava da su u Vukovaru i u Zagrebu mete bile fizičke osobe ili njihova imovina te da se u tome traži motiv napadača kao i sam napadač.
"Trebao bi biti jednostavniji način za pronaći počinitelja. Ekipa s pločnika 90-ih godina je ulične sukobe tada i prerasla. Kapital koji je tada stjecan raznim iznudama, ucjenama, protupravnim naplatama itd. uložen je u biznis u Hrvatskoj i mnogi akteri iz tih događaja su sada ugledni biznismeni, nemaju nikakvu potrebu baviti se početničkim uličnim sukobima. Tu eventualno dolazimo do novih, mladih ekipa koje se možda bore za nekakav prestiž u krim miljeu i na određenom teritoriju. Ili eventualno pokušavaju napasti tron od nekoga iz tih 90-ih godina. Čini se da se ta situacija u Srbiji još nije raščistila. Imali smo mi u Splitu sličnu situaciju. Nije kao u Srbiji, ali se nije ni odustalo, nije se raščistilo kao u Zagrebu", rekao je Cvrtila.
Eksplozije bankomata
Dodaje da su ljudi iz kriminalnog miljea našli puno jednostavniji način da dođu do novca i to preko političkog utjecaja. Objašnjava da preko politike dobivaju određene poslove te otkriva da policija nije još nije ušla u tu zonu. Osvrnuo se i na eksplozije bankomata.
"Svi oni koji imaju bankomate u zgradi ne spavaju više mirno, nakon učestalih pljački. To je loše. Problem je što novci u sanducima, bankomatima - u nekima već jesu, ali u mnogima nisu zaštićeni na način kako se radi kod prijevoza novca. Kod neovlaštenog ili nasilnog otvaranja kutije novac se oboji pa postaje neiskoristiv ili se kemijski uništi. Došlo je do izmjene Zakona o novčarskim institucijama da se do druge godine ugradi u sve bankomate takva tehnička zaštita
Policija resurse ima, no ovako kako su raspoređeni ih nema. Napravljena je i mini reorganizacija, ali više kao šminka za javnost, ništa krucijalno se tu nije dogodilo. Vi vojsku možete imati, ali ako vam nije raspoređena kako treba i na pozicijama na kojima treba, vi nju zapravo organizacijski ne koristite. Ljudi na cesti nema, tu ih je veliki manjak, a po različitim kancelarijama, ravnateljstvu i ministarstvu je golem višak. Umjesto da imamo piramidalnu hijerarhiju, mi imamo stup i to je vrlo loše. S ovakvim problemima se s ovakvom organizacijom ne može boriti", naglašava Cvrtila.
"Trgovački centri su više ranjivi nego zračne luke"
Cvrtila je objasnio zašto su zračne luke manje ranjive nego trgovački centri pa rekao da je to zato što imaju postavljenu jaku sigurnosnu situaciju.
"Slični situaciju smo imali na zagrebačkom Općinskom sudu u Zagrebu u Vukovarskoj. No od kad se uspostavila jaka sigurnost, više ne evakuiramo. Sugeriram da to naprave lučke kapetanije, odnosno brodari koji prevoze vozila itd. U trgovačkim centrima je to jako teško napraviti. Moji neki prijedlozi su išli u tom smjeru išli prije nekoliko godina, u vrijeme terorističkih napada po Europi.
Međutim, vi biste sad trebali zatvoriti sve ulaze ili na njih postaviti protueksplozivne detektore plus zaštitare i mislim da je to golem trošak koji su trgovački centri ne mogu priuštiti, osim ako ne bude drugog rješenja. Neke države imaju takva rješenja. Kod nas se sigurnost još uvijek smatra troškom dok je na Zapadu to dodana vrijednost jer građani radije dolaze onamo gdje se osjećaju sigurno", rekao je
