Iznimno je važno pružiti podršku osobama koje su trenutno u izolaciji i to kroz pružanje informacije o učinkovitim načinima nošenja sa stresom koji im u toj situaciji mogu pomoći. Upravo zbog toga Crveni križ Federacije Bosne i Hercegovine otvorio je telefonsku liniju za pružanje psihosocijalne podrške osobama u samoizolaciji ili karanteni:
svaki dan, od 10 do 19 sati, na +387 62 040 653
Potreba za psihosocijalnom podrškom u zajednici
U ovim trenucima prisutnoga straha važno je osvijestiti različite zablude, ali i uobičajene reakcije ljudi.
Moguće zablude
- Zarazi su podložnije samo starije osobe, a manje mladi i djeca.
- Virus se prenosi preko kućnih ljubimaca i zato bi ih trebali napustiti.
- Upotreba vodice za ispiranje usta, antibiotika, cigareta i pića s visokim postotkom alkohola mogu spriječiti zarazu.
- Hrana je zaražena i može doprinijeti širenju virusa.
- Članovi određenih kulturnih i etničkih grupa su podložniji zarazi virusom i prije će ju prenijeti na druge ljude.
Uobičajene reakcije koje ljudi mogu doživjeti
- Strah od virusa i da će umrijeti (strah od smrti)
- Strah od simptoma i bolesti koje su lako izlječive.
- Izbjegavanje odlaska liječniku ili bolnicu zbog straha od zaraze.
- Strah od razdvajanja od obitelji zbog karantene.
- Strah od gubitka osnovnih sredstava za život, od nemogućnosti odlaska na posao tijekom izolacije te strah od otkaza (jer se poslodavac boji zaraze i sl.).
- Osjećaj bespomoćnosti zbog nemogućnosti zaštite bliskih osoba kao i strah od gubitka bliskih osoba zbog virusa.
- Osjećaj bespomoćnosti, dosade, usamljenosti i depresije zbog izolacije.
- Nepovjerenje i ljutnja svih koji su povezani s bolešću (s obje strane).
- Stigmatizacija i strah pacijenata i zdravstvenih djelatnika.
- Odbijanje pomoći volontera i zdravstvenih djelatnika.
- Vjerovanje da jedino molitva može spasiti ljude.
- Zbog zatvaranja škola, roditelji mogu osjećati dodatan stres zbog djece koja su sama kod kuće ukoliko ih nema tko pričuvati.
Neki strahovi i reakcije potječu iz realne opasnosti, ali mnoge reakcije i ponašanje su također rezultat nedostatka znanja, glasina i dezinformacija. Važno je ispraviti zablude te istovremeno priznati da su takvi osjećaji i ponašanje uobičajeni i normalni, iako je početna pretpostavka netačna.
Kako se nositi sa stresom?
- Normalno je osjećati tugu, stres, brigu, zbunjenost, strah ili ljutnju.
- Razgovarajte s ljudima kojima vjerujete. Budite u kontaktu s porodicom/obitelji i prijateljima.
- Izbjegavajte korištenje opojnih sredstava kao način nošenja s emocijama.
- Ako se osjećate preplavljeno, razgovarajte s osobama kojima vjerujete (zdravstvenim djelatnicima, socijalnim radnicima ili nekom drugom osobom u zajednici u koju imate povjerenja).
- Informirajte se i napravite plan gdje zatražiti pomoć ako je potrebno (zdravstvene ustanove, Centri za socijalnu djelatnost/skrb, Crveni križ).
- Budite kritični; postoji mnogo dezinformacija i dramatičnih natpisa u medijima. Tražite informacije samo od provjerenih izvora informacija (Zavod za javno zdravstvo, Svjetska zdravstvena organizacija itd.)
- Smanjite vrijeme koje vi ili vaša porodica/obitelj provodite u gledanju ili slušanju raznih medija – provjeravajte informacije jednom do dvaputa dnevno umjesto svakih sat vremena.
- Prisjetite se vještina koje ste koristili prije u nošenju s teškim situacijama te ih primijenite i u ovoj situaciji!
- Ako u svojoj zajednici imate posebno ranjive skupine osoba i znate da nemaju informacija (npr. starije osobe), recite im što se događa i kako se zaštititi.
Preporuke za osobe u (samo)izolaciji za lakše nošenje sa stresnom situacijom
Iznimno je stresno kada ste fizički izolirani ili čekate rezultate testova. Tokom izolacije i čekanja, postoji mnogo stvari koje izolirana osoba ne može kontrolirati, ali sljedeće može pomoći:
- Napravite nešto za što nikad niste imali vremena zbog posla ili drugih obaveza: naučite novu vještinu.
- Kognitivne vježbe: čitajte, pišite, rješavajte križaljke ili sudoku odnosno radite aktivnosti koje potiču razmišljanje.
- Pokušajte pronaći nešto pozitivno u situaciji u kojoj se nalazite: humor je najdjelotvorniji lijek protiv bespomoćnosti i smanjuje anksioznost i frustraciju.
- Održavajte kontakte s članovima obitelji i prijateljima: nazovite nekoga s kim se niste dugo čuli, pošaljite im poruku ili koristite druge načine komunikacije s drugim ljudima.
- Zdravo se hranite, dovoljno spavajte i ako imate dovoljno prostora, vježbajte: na taj način tijelo će vam ostati snažno i boriti se protiv stresa.
- Ako ste religiozni, molitva može biti djelotvorna u nošenju sa situacijom.
- Koristite neke od tehnika upravljanja stresom: postoje različite tehnike opuštanja koje vam mogu pomoći da reducirate stres i da upravljate s vrtlogom emocija u kojem se nalazite (npr. pravilno disanje).
- Prihvatite svoje osjećaje: doživljavanje stresne situacije može prouzročiti razne emocionalne reakcije kao što su ljutnja, frustracija, anksioznost, krivnja itd. S obzirom na situaciju u kojoj se nalazite ovo su normalne reakcije.
Moguće je pružiti i direktnu podršku osobama u izolaciji te nakon ozdravljenja. Osobe u izolaciji moguće je nazvati telefonom i provjeriti kako se nose sa situacijom. Prema potrebi i mogućnostima, moguće je organizirati i Skype razgovor.
Nakon ozdravljenja, važno je dijalog s članovima obitelji, prijateljima i saradnicima na poslu te im dati točne informacije. Vaša porodica/obitelj i prijatelji mogu biti zabrinuti, jer imaju malo ili nimalo informacija o bolesti te ne znaju kako se dalje ponašati. Uzmite u obzir da mogu biti zabrinuti za vašu sigurnost, ali i vlastitu. Ove brige shvatite ozbiljno, dajte im tačne informacije i otvoreno pričajte o onome što je realno, a što ne. Podrška vama bliskih osoba omogućuje vam da se lakše nosite sa situacijom i povratkom u svakodnevicu.
