Vlada Crne Gore je 165 kilometara dug autoput opisala ističući impresivne mostove i dugačke tunele kao konstrukciju stoljeća i put u moderno doba.
Autoput je dizajniran da poveže luku Bar na crnogorskoj jadranskoj obali sa susjednom Srbijom. Linija koja prolazi kroz sjeverni planinski dio Crne Gore završena je, no crnogorska Vlada se sada suočava s novim izazovom.
Kineski zajam za izgradnju prve faze povećao je dug Crne Gore i prisilio Vladu da podigne poreze, djelomično zamrzne plaće u javnom sektoru i ukine benificije majkama kako bi doveli finansije u red.
Uprkos ovim mjerama, očekuje se da ove godine dug Crne Gore dosegne 80 posto bruto domaćeg proizvoda, a iz Međunarodnog monetarnog fonda poručuju da zemlja ne može sebi priuštiti novo zaduženje kako bi završila svoj ambiciozni projekt.
Debata o kineskom utjecaju
“Postavlja se veliko pitanje na koji način će oni završiti ovaj projekt”, rekao je dužnosnik Evropske unije, koji je želio ostati anoniman.
“Njihov fiskalni prostor se nevjerovatno smanjio. Nastave li ovako, utopit će se. I kako sada stvari stoje, ovo je autoput koji vodi prema ničemu”, dodao je.
Autoput se našao u srcu intenzivne debate o kineskom utjecaju u Evropi, jednako među zemljama EU-a i onima koje žele pristupiti zajednici, među koje spadaju Crna Gora i njeni susjedi u regiji zapadnog Balkana – Srbija, Makedonija i Albanija.
Crna Gora je prva država u Evropi koja se našla u ovakvoj situaciji, i to u vrijeme kada se Vlada našla pod pritiskom zbog promoviranja autoputa kao načina da nacija dosegne bolju budućnost.
“Ovaj autoput je velika stvar za Crnu Goru. Podsjeća narod na Tita i na vrijeme velikih socijalističkih projekata u regiji”, kaže Mladen Grgić, autor studije o autoputu iz 2017. godine.
“To je zamka. Sada, kada je projekt pokrenut, ne može se zaustaviti, bez obzira koliko štetan mogao biti. Iskreno, oni i ne žele to”, ističe Grgić.
Projekt zagovarao Milo Đukanović
Ideja gradnje autoputa od obale do Srbije datira od 2005., jedne godine prije nego je Crna Gora izglasala nezavisnost.
Projekt je zagovarao moćni crnogorski političar Milo Đukanović, koji je obnašao predsjedničku ili premijersku dužnost u toj zemlji neprekidno od 1991. godine.
Vlada se nada da će autoput donijeti ekonomski rast nerazvijenim dijelovima zemlje na sjeveru, pospješiti trgovinu sa Srbijom i poboljšati sigurnost na cestama jer su planinski pravci zloglasno opasni.
Shvativši da ima malo prostora za podizanje novog kredita, Vladine opcije za gradnju u tri faze su veoma limitirane.
Opcija koja se sada favorizira je javno-privatno partnerstvo, u kojem će vanjski partner izgraditi i rukovoditi autoputom, onda upravljati njime pod koncesijom sljedećih 30 godina, kako bi povratio svoju investiciju, navodi Al Jazeera.
Podsjetimo, ovaj grandiozni projekt u Crnoj Gori gradi kineska državna kompanija CRBC (China Road and Bridge Company) koja je zadužena i za najveći hrvatski infrastrukturni projekt – izgradnju Pelješkog mosta.
