Novoizabrani predsjednik Crne Gore Milo Đukanović danas polaže zakletvu i stupa na dužnost šefa države, na svečanoj sjednici crnogorske skupštne na Cetinju.
Građani Crne Gore izabrali su Đukanovića za predsjednika na izborima 14. aprila, na kojima je on osvojio 54 posto glasova birača koji su glasali.
Đukanović polaže zakletvu na dan kada njegovom prethodniku Filipu Vujanoviću ističe mandat.
Ceremonija inauguracije zakazana je za 12 sati u Vladinom domu na Cetinju i na nju nisu pozvani visoki predstavnici stranih država.
Skromnija inauguracija
Organizator svečanosti, Skupština, odlučila se za skromniju inauguraciju na koju su pozvani ambasadori i vojni izaslanici stranih država u Podgorici, te predstavnici političkog i javnog života Crne Gore.
Inauguraciju Đukanovića bojkotovat će opozicija, a jedan od opozicionih čelnika, Dritan Abazović, predsjednik Građanskog pokreta URA, ranije je pismom pozvao ambasadore zemalja članica EU-a da ne prisustvuju činu stupanja lidera vladajućeg DPS na novu dužnost.
"Ne idite na inauguraciju, na taj način napravićete najveću uslugu Crnoj Gori. Demonstriraćete delom svoju spremnost da štitite ljudska prava i temeljne slobode, kao i tekovine ideja na kojima počiva ujedinjena Evropa, čemu stremi istinska građanska Crna Gora", naveo je Abazović u pismu.
Đukanoviću je ovo drugi mandat na dužnosti predsjednika države. On je na čelu Crne Gore bio od 1998-2002. godine, kada je u izbornoj trci pobijedio Momira Bulatovića, nakon sukoba u nekada jedinstvenoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS) i njegovog otklona od politike Slobodana Miloševića.
Đukanović, kao lider DPS-a, ovih dana predvodi njegovu partiju u kampanji za lokalne izbore u 12 gradova u Crnoj Gori, a koji su zakazani za 27. maj.
Ostao na čelu partije
Njega ustav ne obavezuje na zamrzavanje liderske pozicije u partiji, kao što je to u trećem mandatu učinio njegov prethodnik Filip Vujanović, da bi bio "predsjednik svih građana".
Uoči izbora Đukanovića, Vlada je usvojila zakon kojim daje šira ovlaštenja predsjedniku i pravo da formira svoj savjet, komisije i radne grupe, kao stalna i privremena radna tijela.
Za razliku od zakona kojim reguliše prava predsjednika, Crna Gora još uvijek nije zakonom regulisala rad Skupštine i Vlade.
Crna Gora je od uvođenja višestranačja imala tri predsjednika: Momira Bulatovića, Filipa Vujanovića i Mila Đukanovića.
Vujanović je bio predsjednik u tri mandata.
