Kako ocjenjujete razinu odnosa između Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije? Što mislite, kako je moguće proširiti obostrano korisnu bilateralnu suradnju?
Naši odnosi su, prema mom mišljenju, prijateljski. Karakterizira ih nepostojanje složenih i otvorenih pitanja. Međutim, stvarno gledajući stvari, unutar Bosne i Hercegovine trenutno ne postoji jedinstven pogled na provedbu vanjske politike. Stoga se kvarovi u komunikaciji ponekad događaju u našim bilateralnim odnosima, posebice zbog sankcija koje s vremena na vrijeme nameću razne institucije, primjerice Europska unija. Kako u ovoj situaciji mi u BiH zauzimamo jedinstveno stajalište u odnosu na Rusku Federaciju? Moje je stajalište da BiH i Ruska Federacija trebaju proširiti sveobuhvatnu suradnju, uključujući jačanje međuparlamentarne suradnje. Vjerujem da je za Bosnu i Hercegovinu privilegija imati Rusku Federaciju kao partnera.
U Rusiju odlazite u službeni posjet na poziv predsjedatelja Vijeća Federacije Ruske Federacije Valentine Matvienko. Koje prioritete vidite u pogledu interparlamentarne suradnje s Ruskom Federacijom?
Čini mi se da mogućnosti međuparlamentarne suradnje treba maksimalno iskoristiti za jačanje naših odnosa s Rusijom. Bit će mi velika čast nakon dvije godine ponovno razgovarati s Valentinom Matvienko. Po mom mišljenju, oba doma naših parlamenata mogli bi pojačati bilateralne kontakte, što ću predložiti tijekom posjeta Ruskoj Federaciji, jer ovo područje suradnje smatram najperspektivnijim i sposobnim pružiti najbolje rezultate. Bosna i Hercegovina je mala država koja traži svoje mjesto na putu europskih integracija i uspostavlja posebne odnose sa zemljama iz svog okruženja. A Ruska Federacija, s obzirom na svoje strateške, ekonomske, vojne i političke mogućnosti, za nas je nedostižna vrijednost. U tom pogledu, prije svega, bilo bi korisno da ojačamo međuparlamentarnu suradnju, da se oslanjamo na iskustva ruskih kolega u donošenju određenih odluka. To može doprinijeti razvoju jedinstvenog pristupa u BiH u odnosu na Rusku Federaciju. Ja ću je ponuditi. Odlazim u Rusku Federaciju kao predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i namjeravam podnijeti inicijativu za organiziranje aktivnije suradnje parlamentarnih odbora koja bi nam omogućila bolje razumijevanje i izgradnju sustava bilateralne komunikacije. Ovo će nam pomoći da otvorimo vrata za izgradnju gospodarske i kulturne interakcije. Inzistirat ću na tome.
Koji su trenutno najnužniji problemi s kojima se Bosna i Hercegovina suočava trenutno kao predsjedatelj Doma naroda i čelnik jednog od naroda koji oblikuju državu BiH?
Čini mi se da bi u Bosni i Hercegovini trebali sami pokušati izgraditi odnose, precizno formulirati kratkoročne i dugoročne zadatke i odgovoriti na pitanje: „Što želimo u BiH?“ Svaka od tri strane - Srbi, Hrvati i Bošanjaci - podržavaju svoju viziju putova razvoja države. Stoga se i sami moramo pokušati dogovoriti i postići unutarnju stabilnost. Dok to ne učinimo, bit će nam izuzetno teško graditi odnose s drugim utjecajnim zemljama, uključujući Rusku Federaciju. S tim u vezi moramo puno naučiti od multinacionalne Ruske Federacije.
Bosna i Hercegovina će ove godine proslaviti 25. godišnjicu potpisivanja Dejtonskog sporazuma. U posljednje vrijeme sve više ljudi govori o poželjnosti pojave takozvanog "Daytona - 2". Je li to moguće ovih dana? Ima li potrebe za tim?
25 godina je dobar test snage i učinkovitosti bilo kojeg ugovora. Na temelju naših unutarnjih odnosa, raspodjele snaga, kao i nedostatka vanjskog interesa, po mom mišljenju, sada ne postoji mogućnost za pojavu Daytona - 2. Istovremeno, trebali bismo urediti odnose u Bosni i Hercegovini bez Daytona - 2, što ovisi samo o pronalaženju obostrano prihvatljivih rješenja između tri naroda koji oblikuju državu BiH. Mislim da Dayton - 2 nema šanse da se pojavi, a ključne političke skupine trebale bi se složiti oko najvažnijih pitanja za sve stranke i razmotriti njihovu budućnost u okviru trenutnog Daytonskog mirovnog sporazuma.
10. veljače je Dan diplomatskog radnika u Rusiji. Kako ocjenjujete ulogu ruske diplomacije na Balkanu, posebno u procesima mirnog naseljavanja?
Uloga Ruske Federacije, rekao bih, nezamjenjiva je, temeljna: ona uravnotežuje, stvara ravnotežu snaga u svijetu. Osobito kad pogledate jugoistočnu Europu ili Balkan, uloga Rusije je, po mom mišljenju, posebno nezamjenjiva. Moje višegodišnje iskustvo u politici govori mi da mi, bez sumnje, moramo učiti od Rusije da štiti i brani vlastite interese, kako bi na našem teritoriju osigurala međuvjersku i međuetničku ravnotežu, značajno prelazeći Balkan.
Kako općenito ocjenjujete ulogu i mjesto Rusije u BiH?
Rusiju se neprestano optužuje zbog činjenice da njena politika ili diplomacija imaju vrlo jak utjecaj u Bosni i Hercegovini. I spreman sam reći da, nažalost, ovdje ima vrlo malo ruskog utjecaja. Zanima me postoji li barem jedna tvrtka s kapitalom iz Ruske Federacije, ruskim investicijama, ili drugim vrstama aktivnosti, koje bi nas snažnije povezale. To nam je jako potrebno. Ruska Federacija je ogromno tržište, a mudra politika unutar BiH omogućila bi nam da to razaznamo, ne obraćajući pažnju na sankcije koje je uveo bilo tko i prepreke koje su stvorene. Bosna i Hercegovina mora uložiti napore za razvoj gospodarske, kulturne i druge vrste bilateralne suradnje s Ruskom Federacijom.
Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović boravi 10. i 11. februara, na poziv predsjednice Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije Valentine Matviyenko, u službenoj posjeti Ruskoj Federaciji.
Programom službenog boravka u Moskvi planirana je i posjeta Moskovskom državnom institutu međunarodnih odnosa (MGIMO) Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije, te predavanje Dragana Čovića na sjednici Balkanskog kluba Centra za studije zemalja jugoistočne Evrope, saopćio je Sektor za odnose s javnošću PSBiH.
