“Situacija koja je vezana za improvizovani kamp Lipa je kompleksna i imamo različitih ocjena, nisu to standardni uslovi. Predstavnici Evrope su začuđeni i iznenađeni. Zadovoljni su ovim što sada vide. Uslovi u šatorima su sada prihvatljivi u smislu da su kvalitetno izolirani, imaju kvalitetne podove, vreće, madrace, grijanje, uslovi za higijenu postoje, ishrna – imaju tri obroka dnevno. Uslovi su po našoj ocjeni i mišljenju kompetnetnih predstavnika međunarodne zajednice koji se bave ovim pitanjem – sasvim prihvatljivi”, rekao je Cikotić u razgovoru sa Sanelom Dujković.
On je dodao da je Ministarstvo sigurnosti insistiralo na organizovanom i planskom tretiranju migrantske krize.
“Mi smo insisitirali na organizovanom i planskom tretiranju migranata. Cijenili smo da je i za građane USK bolje da su migranti osigurani u zatvorenom prostoru, nego da slobodnim kretanjem proizvode opasnost. Niste s naše strane mogli čuti nikakve naše ružne kvalifikacije. Mi imamo komunikaciju na nivou koji je potreban da se bavimo ovim, ona je funkcionalna, prisutna i pristojna. Mnogi od nas moraju isključiti lične odnose zbog odgovornosti posla kojim se bave”, dodao je ministar sigurnosti za N1.
Cikotić je kazao da je nastojano – da funkcioniše država.
“Nastojali smo da funkcioniše država, da se hijerarhija odgovornosti i nadležnosti institucija poštuje. To smatramo važnim elementima funkcionsanja bilo koje razine vlasti. Lako je prepoznati ko je vodio računa o postojanju odgovornosti, a ko je ovlaštenja prekoračivao”, poručio je.
Gost emisije N1 na 1 je rekao da se stvaraju uslovi za organizovano rješenje ove komplikovane situacije, te da na mnogim nivoima vlasti ne postoji volja za rješenjem. Na pitanje novinarke N1 čiju podršku ima – a ko je vršio opstrukcije, kazao je:
“Pitanje provocira odgovor koji bi stvarao podjele. Tražite odgovornost za one koji ne učestvuju i satisfakciju za one koji učestvuju. Imao sam podršku Predsjedništva, Vijeća ministara, Parlament pokazuje interes i niži nivoi vlasti. Imao sam osporavanja odluka i postupaka na svim ovim nivoima. Pozitivni i negativni elementi našeg sistema i stanja se vrlo očigledno vide na mnogim aspektima ove krize. Predsjedništvo, koliko je god izostajalo ranije da se donese odluku o angažovanju OS BiH, Vijeće ministara odbijalo da prihvati donošenje nekih akata, odluke za prijem novih policajaca u Graničnu policiju, u prethodnih nekoliko mjeseci se sve to desilo”, pojasnio je Cikotić.
Vijeće ministara je usvojilo akcioni plan i formiralo radnu grupu o izradi strategije, napomenuo je i dodao da je proglašen centar izvan gradske sredine.
“To su elementi novog pristupa upravljanja migracijama. Trebat će još mjeseci, možda i godine da se teret krize rasporedi. Napravili smo plan u okviru Ministarstva, nastojat ćemo i očekujemo da ćemo imati podršku i razumijevanje da se prihvatni centri rasporede i na istočnoj granici, sjevernoj, južnoj, što bi značilo da Republika Srpska i kantoni sa hrvatskom većinom preuzmu manji dio tereta”, najavio je Cikotić.
Istakao je i neophodnost formiranja posebnog tijela koje će se baviti pitanjima migracija i azila.
“Sada nemamo političku volju, zakone koji su primjenjivi, nemamo ni tijelo koje je odgovorno za upravljanjem migracijama”, dodao je, rekavši da se razmišlja se o novim agencijama, jer trenutne su podkapacitirane.
“Ne vidim da se na agilan način radi na Zakonu o stranicma, azilu, kontroli državne granice – jer aktuelni nemaju potencijal da odgovore na ovakav broj ilegalnih migranata koji prelaze granicu, i da te služhbe imaju broj ljudi da urade sve aktivnosti koje su vezane za identifikaciju, praćenje smještaja”, naglasio je Ciktotić za N1.
Pojasnio je da je fizički teško zatvoriti granicu u potpunosti, te da su mnoge države već to pokušale ogradama i betonima, ali nisu uspjele. Ipak, pojačana je kontrola istične granice.
“Angažovali smo EUFOR, da u granicama svog mandata – nadzor i obavještani rad na istoku stavi u funkciju kontrole granice. Uključili smo OSA-u i agencije za primjenu zakona – da rade na hapšenju kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem migranata”, izjavio je.
Sve to je, prema ocjeni Cikotića, utjecalo na smanjenje broja migranta u Bosni i Hercegovini, smanjilo je njihov prosjek kretanja u BiH, a u svemu je pomogla i zima. Istakao je Ciktorić da se do sada pokazalo da 90 posto migranata ipak završi na željenim lokacijama, te da je to tok kojim se neminovno ide, i podsjetio da migracije se ne mogu posmatrati samo kao sigurnostni problem – nego je to tektonski – globalni proces.
Za N1 je otkrio da u BiH trenutno boravi ispod 7.000 migranata. 4.500 na prostoru KS, 2.500 na prostoru USK. U kampu Lipa ih je blizu četverocifrenog broja, između 980 i 990 migranata.
Kompletan razgovor donosimo u PRILOGU.
