Troškovi života sve su veći. Cijene rastu i na pijacama. A vidno slabljenje kupovne moći stanovništva najviše osjete trgovci, piše Federalna.
“Narod kupuje na grame, uzima dva paradajza, dva krastavca...”, govori prodavač Behajia Osmanbegović.
I Derviša Halimić prodaje: “Neke stvari su čak i skuplje zato što je suša - špinat, salate, blitva”.
“Ovo niti se živi niti se preživljava - ovo je lagano umiranje, a na sigurno. Jer ovdje ne možete preživjeti, jer nemate sredstava za život, ni za šta”, kaže prodavačica Saliha Kulin.
A poskupljenja se nižu. Tako ste litar jestivog ulja početkom godine mogli kupiti za 2 marke, a danas košta prosječno tri. Rast cijene od 13% bilježi piletina, a najavljeno je i poskupljenje hljeba. Novi udar na budžet građani teško podnose.
Uz rast cijena simptomatično sindikalna potrošačka korpa povećana je na 2.040 KM. U isto vrijeme prosječna plata iznosi 982 KM. Pregovori o utvrđivanju minimalne plate u iznosu od hiljadu maraka u Federaciji BiH ni nakon više od godinu dana nisu urodili plodom.
“Želimo na taj način da podstičemo potrošnju, da podižemo kupovnu moć građana koja je sada na jednom jako jako niskom nivou, što je poražavajuće za ovo društvo, za ovu državu, koja apsolutno o tome ne vodi računa”, upozorava Adis Kečo, šef Stručne službe SSSBiH.
Minimalna plata u Federaciji BiH je posljednji put utvrđena 2016. godine u iznosu od 406,56 KM. Od tada do danas, prosječna plata se povećala za nešto više od 130 KM.
“U uslužnim djelatnostima su plate najniže. Ti ljudi gube poslove i mi imamo doslovno statističku sliku u kojoj se nama nivo prosječne plate diže jer ljudi koji imaju najniže plate gube poslove i ostaju ljudi u višim platnim razredima koji onda pokazuju tu pogrešnu sliku”, objašnjava Adis Muhović, izvršni direktor CPU-a.
Kod analize životnog standarda treba imati na umu i više od 311 hiljada nezaposlenih građana u Federaciji BiH. Prema tome, rast cijena, stagnacija minimalne plate i nezaposlenost jasno pokazuju da je životni standard daleko od zadovoljavajućeg.
