Evropska unija se, izvjesno je, do daljnjeg neće proširivati na zemlje zapadnog Balkana pa je i vlastima u Srbiji, glede odnosa s Kosovom, najpoželjniji status quo. Albansko stanovništvo na Kosovu, pak, želi napredak ka unutrašnjoj konsolidaciji, a cjelokupno stanovništvo želi ekonomske promjene. Stručnjaci predviđaju da će odnosi Srbije i Kosova zavisiti od širih, regionalnih pa i globalnih zbivanja.
Prvo: ubistvo lidera Građanske inicijative "Srbija, demokratija, pravda" Olivera Ivanovića u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, a potom uobičajeno, popratno nepovjerenje i strah. Drugo: hapšenje direktora Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Marka Đurića pa potom opet očekivano teške riječi zvaničnika i s jedne i s druge strane. Treće: apel Srpske pravoslavne crkve (SPC), po uzoru na više puta ponovljen stav poglavara patrijarha Irineja da "državnici" nikad ne smiju dati saglasnost na "otuđenje Kosova i Metohije", naravno, opet s očekivanim reperkusijama... Četvrto: tenzije.
Sažeto: burna 2018. godina na Kosovu. Kombinacija politike, kriminala i religije, po dokazanom i povjerljivom receptu, garant su za trajni neuspjeh, što se izvan područja Kosova, ili takozvanog Kosova, shvata zapravo kao politički uspjeh i dobar teren za političku trgovinu. Ili, još jedan od aduta Srbije za "vješto balansiranje" između Istoka i Zapada.
Bolje vrijeme
Beogradski politolog Aleksandar Pavić uvjerava nas da je većinski stav javnosti u Srbiji, a shodno tome i vlasti u toj zemlji, da treba sačekati bolje vrijeme za rješavanje "kosovskog pitanja".
"Srbija to tretira kao svoje unutrašnje pitanje, dok vlasti institucija u Prištini to tretiraju kao stvar dviju suverenih država. Tu je osnovna koncepcijska razlika koja nema naznaka da će se za sada promijeniti. Ogromna je razlika u pristupu. Nijedno rukovodstvo u Srbiji nije pokazalo spremnost da prizna nezavisnost Kosova, kao ni srpska javnost. Sve ankete, ko god da ih provodi unutar Srbije, pokazuju da su protiv davanja nezavisnosti Kosovu. Jedan broj ljudi je spreman da govori o podjeli. Međutim, podjelu niko i ne nudi", objašnjava Pavić za Klix.ba.
Građani Srbije bi, prema svim dosadašnjim anketama, zarad Kosova doveli u pitanje evropski put svoje zemlje, dok javnost na Kosovu većinski smatra da su nezavisni. Shodno tome vlasti na Kosovu ne žele pregovarati ni o čemu drugom osim o modalitetima kako da njihova nezavisnost bude prihvaćena.
Foto: Aleksandar Pavić/Medija centar Beograd
"To je jedan vid zamrznutog konflikta. Ustvari, to nije nešto što neko zagovara kao cilj, to je objektivno stanje stvari. Pat pozicija između dviju strana, a obje su dostigle svoju crvenu liniju i neće da idu dalje. Tu je isto podjela u smislu da zapadne sile podržavaju nezavisnost Kosova, dok su s druge strane protiv nezavisnosti velike države poput Kine i Rusije. Čak i mnoge muslimanske države, pa i države koje bi voljele da se iz unipolarnog poretka u svijetu pređe na multipolarni. Oni su protiv tog jednostranog mijenjanja granica, mimo Ujedinjenih nacija i Povelje UN-a", kazao je Pavić.
Objašnjava da Kosovo nije samo lokalni problem Beograda i Prištine pa čak ni unutrašnji sukob, već geopolitički i ideološki sukob između unipolarnog i multipolarnog svijeta u nastajanju.
"Problem je zapravo višeslojan. Održavanje statusa quo puno zavisi od toga da li će biti povučeni neki jednostrani potezi. Mi u posljednje vrijeme imamo porast broja napada na srpsko stanovništvo i srpske svetinje. Pojavljuju se izvještaji u nekim beogradskim medijima da postoji prijetnja pokušaja nasilnog zauzimanja sjevera Kosova. U tom slučaju to bi moglo da poremeti status quo. Pitanje je da li neko huška Prištinu da to radi, da bi nametnuli neko rješenje. To je nešto što bi moglo poremetiti status quo i gurnuti stvar u neku novu krizu. Ili, da to bude nečiji metod da primora Beograd u smislu da kažu: 'Bolje ovo, nego da imamo još jedan rat s NATO savezom'. To je ono što bi moglo da poremeti status quo. Pregovori u Briselu su propali, jedva se održavaju, zaoštrava se retorika, ovi incidenti su u porastu", upozorava Pavić.
Poručuje da je gospodar sigurnosti na Kosovu NATO, ali i različiti lokalni klanovi.
"Politička volja iz Beograda je da se ne podižu tenzije i da se ne izaziva nikakav sukob", kategoričan je Aleksandar Pavić.
Najskuplja srpska riječ
Lider socijaldemokratskog pokreta Samoopredjeljenje s Kosova Albin Kurti objasnio je ranije za Klix.ba da se uspjesi Kosova vežu za vanjska priznavanja, ali da imaju mnoštvo problema na unutrašnjem planu.
"Naši uspjesi kao države su uglavnom u vanjskim priznavanjima koja smo dobili tokom ovih godina. Ukupno 115 država je priznalo Kosovo. Kada je riječ o unutrašnjoj konsolidaciji, nema većih pomaka. Mitrovica ostaje podijeljen grad. Socijalna bijeda je normalna pojava među stanovništvom", kazao je Kurti.
Kurti smatra da Kosovu treba reciprocitet sa Srbijom, ujedinjenje grada Mitrovice i borba protiv nezaposlenosti, pogotovo mladih i žena, bez obzira na to koje su nacionalne pripadnosti.
"Ja mislim da jedna zemlja nije siromašna zbog viška historije naroda, nedostatka kulture društva, niti zbog svojih prirodnih bogatstava, bilo da ih ima ili nema. Siromaštvo je posljedica pogrešnog ekonomskog modela. S ekonomskim modelom koji imamo na Kosovu mi bismo osiromašili i Švicarsku i Njemačku, a kamoli sebe", rekao je Kurti.
Prema njegovim riječima, Srbi na Kosovu su preplašeni paralelnim strukturama Beograda na Kosovu, pogotovo nakon ubistva Olivera Ivanovića.
"Mi ne znamo šta Srbi na Kosovu misle, dok god su nad njihovim glavama paralelne strukture. Nismo u mogućnosti da čujemo autentičan glas Srba s Kosova. Srbi s Kosova ne plaše se Albanaca, već se plaše Srbije. Dosta njih privatno kaže da se slažu sa mnom, ali javno ne mogu to reći, jer odmah Beograd kuca na vrata", kazao je Albin Kurti.
