Od početka godine do danas iz Bosne i Hercegovine je prema zvaničnim podacima otišlo 18.000 ljudi. Odlaze cijele porodice i ne samo zbog nedostatka radnih mjesta nego zbog cjelokupnog političkog i društvenog prilično negativnog ambijenta u kojem kako kažu ne vide perspektivu ni za sebe ni za svoju djecu.
Nakon nedavne najave da Njemačka, kako pišu tamošnji mediji, namjerava do kraja godine usvoji zakon kojim će se olakšati dobijanje radne i boravišne dozvole ljudima koji dolaze iz zemalja van Evropske unije iz nevladinog sektora upozoravaju da će se broj odlazaka u narednim mjesecima dodatno povećati.
Četrdesetpetogodišnja Olivera, bivša uposlenica jedne banke u BiH, odlučila je otići u Njemačku i probati izgraditi sigurniju budućnost. Za šest mjeseci našla je stalni posao, iznajmila stan i kupila auto.
"Otišla sam zbog bolje i sigurnije budućnosti. Cjelokupna situacija u društvu uticala je na moju odluku. Umorni smo od 'anarhije', sada tek vidim kolika je prednost kad živiš u uređenom sistemu i kada te poslodavac tretira kao ljudsko biće koje ima svoju vrijednost. Za samo šest mjeseci života ovdje život je dobio potpuno novi smisao i poslije dugo vremena mogu reći da sam zadovoljna, da i ja imam budućnost", priča Olivera.
Mario Ivkić, novinar iz Brčkog, prije tri mjeseca otišao je sa porodicom u jedan manji njemački grad. Radio je 25 godina za brojne redakcije. Kaže novac nije bio problem ali cjelokupna politička i društvena situacija u Bosni i Hercegovini ne ostavlja prostor za vjeru u bolje sutra.
"Otišao sam kod rodbine u Njemačku za Uskrs. Proveli smo nekoliko dana u jednom predivnom gradiću. Oduševila me ljubaznost i gostoprimstvo tih ljudi. Onda smo jedan dan otišli u firmu u kojoj moj rođak radi da vidimo kako to tamo izgleda. Njegov šef mi je odmah ponudio posao. Objašnjavao sam da sam novinar i da ne dolazim iz te branše, a on mi je rekao da će mi rado pomoći da se prekvalifikujem", kaže Ivkić.
Nakon što je sa suprugom porazgovarao, odlučili su da probaju. Već tri mjeseca su u Njemačkoj.
"Ovdje radimo i uživamo. Nama nisu novci bili problem ni nedostatak posla, ali ovdje postoji sistem, čovjek se osjeća sigurnije, bezbrižnije i samim tim zadovoljno. Sad možemo planirati budućnost. Prije četiri mjeseca nije mi palo na pamet da idem u Njemačku, sada mi ne pada na pamet da se vratim u Bosnu i Hercegovinu", ističe Mario Ivkić.
U posljednjih nekoliko mjeseci mjesta poput Husina, kraj Tuzle (čuvenog po istorijskoj Husinskoj buni) Fojnice udaljene 30-tak kilometara od Sarajeva, Vareša gradića u Srednjoj Bosni i niz drugih ostala su pusta. Kuće su zaključane, roletne spuštene, a noći sablasne.
Otišle su cijele porodice. Samo iz Fojnice iselile su porodice Cvjetković, Miletić, Gujić, Bošnjak.
Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunisa Zukić kaže da je prema njihovim podacima od početka godine evidentiran odlazak 18.000 ljudi. U posljednje vrijeme najviše ih odlazi iz Hercegovine.
"Evidentirali smo pojačane odlaske iz kantona jedan i deset, naročito iz Širokog Brijega, Međugorja, Ljubuškog, iako ranije ljudi nisu tako masovno odlazili iz ovih krajeva. Lokalne zajednice su nemoćne da spriječe odlaske otvaranjem novih radnih mjesta, jer imaju ograničeni i mali budžet, a viši nivoi vlasti nisu do sada ništa značajnije uradili da se pozabave ovim problemom. Jednostavno zatvaraju oči", navodi Zukić.
"S druge strane, čak i ljudi koji su pokušali poljoprivredom da omoguće sebi i svojoj porodici egzistenciju našli su se u problemu zbog hiperprodukcije aromatičnog ljekovitog bilja, nisu mogli vraćati kredite, sada su otišli u inostranstvo da tamo rade i otplaćuju dug, a država nije ništa poduzela da im pomogne", dodaje Mirhunisa Zukić.
Njemački medij Der Spiegel nedavno je objavio tekst u kojem skreće pažnju na veliko povećanje zahtjeva za vizu koje podnose državljani zemalja Zapadnog Balkana. Kako navodi ovaj medij, Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke smatra da je situacija alarmantna i želi promijeniti postupak, ali ga koči Ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.
Njemačka predstavništva na Balkanu su preplavljena zahtjeva za radne vize. Broj obrađenih zahtjeva za vizu u prvoj polovini 2018. godine povećao se na oko 52.000 što je dvostruko više za isti period 2015. godine, piše Spiegel.
U Institutu za razvoj mladih Kult kažu kako prema njihovim istraživanjima većina mladih u BiH želi da ode u inostranstvo, jer u BiH ne vide perspektivu.
Završavaju fakultete, magistarske pa i doktorske studije i onda godinama čekaju na birou ili rade neke minimalno plaćene poslove. Njemačka je označena kao najpoželjnija destinacija. Osim zdravstvenih radnika tamo su rado primljeni i IT stručnjaci, kaže Amela Sučić iz Kulta.
"Ukoliko Njemačka usvoji zakon koji će olakšati našim ljudima dobijanje radnih i boravišnih dozvola odlasci će biti još masovniji. Prema našim informacijama naši ljudi više neće morati čekati u dugim redovima ispred ambasade nego će, ukoliko ih pozove poslodavac, moći direktno otići u Njemačku i tamo dobiti sve potrebne dozvole", smatra Sučić.
Iz Bosne i Hercegovine ne idu više samo zdravstveni radnici. Sada idu ljudi i iz ostalih struka. Odlaze kompletne porodice. Manji gradovi, a naročito sela ostaju pusti.
Piše: Mirna Sadiković
