Foto: Klix.ba
Schmidtovo svjedočenje planovima hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana opisao je dr. Klaus Peter Zeitler u knjizi objavljenoj 2000. godine "Uloga Njemačke u međunarodnom priznanju Hrvatske, s posebnim osvrtom na ulogu njemačkog ministra vanjskih poslova Genschera".
Na 73. stranici knjige nalazi se svjedočenje trenutnog visokog predstavnika u BiH o njegovom susretu sa hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom kojega je posjetio zajedno sa Harmutom Koschykomm, članom parlamentarnog komiteta CSU.
"Bio sam sa Koschykom kao jedan od prvih političara kod Tuđmana nakon priznanja. U prijemnoj sobi u njegovoj rezidenciji još uvijek se nalazila slika Tita. Na zidu je bila karta Jugoslavije s korekcijama u boji. Bosna je bila podijeljena između Srbije i Hrvatske", navedeno je u knjizi.
Pisac dodaje da mu je istu stvar potvrdio i Hans Schwüppe.
"Činjenicu da Tuđman ima teritorijalne pretenzije prema dijelovima Bosne autoru je potvrdio i dugogodišnji sekretar vanjskopolitičkog komiteta Bundestaga Hans Schwüppe. U razgovoru sa autorom 24. februara 1998. godine, on je kazao: 'Kada je plan podjele Bosne bio kompletiran, Tuđman je informisao Vanjskopolitički komitet da je on u tajnom sporazumu sa Miloševićem, još prije početka rata u Bosni i Hercegovini, dogovorio je da će bosanska teritorija biti podijeljena između Srba i Hrvata'".
Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, prema predsjedniku i francuskom pravniku Robertu Badinteru, bila je arbitražna komisija koju je ustanovilo Vijeće ministara Europske ekonomske zajednice 27. kolovoza 1991. godine, a čija je zadaća bila da rješavanjem spornih pravnih pitanja pospješi mirno rješavanje krize u bivšoj Jugoslaviji.
Najbitnije pravno stajalište komisije jeste pitanje sukcesije država te da se granice država ne mogu mijenjati silom već sporazumima.
"U okviru mirovne konferencije o Jugoslaviji, 25. oktobra 1991. godine predstavljen je plan koji je na zahtjev Srbije morao biti nekoliko puta dopunjen. Sve republike osim Srbije i državnog Predsjedništva prihvatile su ovaj nacrt ugovora kao osnovu za pregovore", navedeno je u knjizi.
U knjizi se navodi kako etnička "grupa na jednoj teritoriji može biti mala, ali mora biti barem dovoljno značajna da napor da se zaštite manjine ne bude u potpunosti nesrazmjeran resursima dotične države" te kako "priznavanje jedne grupe kao manjine od strane države u kojoj ona živi nije kriterijum konstitutivnost, ali je neophodan za ostvarivanje prava",
Navodno se mirovnim planovima htjelo kombinovati održavanje granica sa posebnim garancijama za manjinske etnije.
"Hrvatska je predložila republičke granice kao buduće državne granice", istaknuto je.
Christian Schmit u njemački Bundestag ulazi 1990. godine a kao zastupnik CSU-a bio je od 1990-ih uključen u kreiranje njemačke vanjske i sigurnonsne politike.
