Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini istakao je da očekuje da rješenja dođu iz BiH, ali da je spreman upotrijebiti bonska ovlaštenja ako država bude ugrožena.
Kaže da je predložio da se razgovara o svim otvorenim pitanjima, uključujući pitanje Inikovog zakona i pitanje državne imovine.
"Ostajem optimista da ćemo o tim pitanjima naći zajednička rješenja koja će biti jako dobra. Moja ponuda je i dalje otvorena i u odnosu na predstavnike RS. Treba sarađivati na bazi povjerenja i ja sam za to spreman", rekao je Schmidt u intervjuu za Nezavisne.
Na pitanje kako doživljava to da u RS nije priznat kao visoki predstavnik, odgovorio je: "Neki kažu da me ne priznaju, međutim ja dobijam mnogo više prijateljske podrške iz RS nego što bi to neki mogli zamisliti. Kao političar, navikao sam da živim s tim da se ljudi protive određenim stvarima."
Negiranje genocida
Schmidt žali što se usvajanje zakona o kažnjavanju negiranja genocida i zločin protumačio kao udar na RS: "Žao mi je što se to interpretiralo na tako pogrešan način. Posmatrano sa aspekta sadržaja, zakon u stvari pruža odgovor na evropske standarde, dakle da se nikakvi ratni zločini ne glorifikuju. Ja kao Nijemac moram reći da to stvarno ima određenu vrijednost. To ne treba posmatrati kao ekskluzivnu zakonsku regulativu za period 1992-1995. Desilo se mnogo toga ružnog i to se moralo učiniti. Na tome se mora raditi, na tome je i Tribunal radio. Smatram da na ovaj zakon odgovor treba dati bh. parlament, Parlamentarna skupština (PS) BiH. Moj prijedlog je da zakon poništim kada PS napravi vlastiti zakon, a to još nije učinjeno. Ja mogu samo da apelujem da se radi na prevazilaženju prošlosti. Znam da to nije jednostavno."
"Dejton je doveo do prekida, odnosno završetka rata. Dobila se jedna struktura i ima jako mnogo problema koje treba prevazići. Niko ne misli da sada treba početi s nekim pomjeranjem ljudi ili razmjenom teritorija. O tome ne treba razmišljati. Niko ne treba da trijumfuje, treba zajednički gledati u budućnost."
"Problem u BiH je što se većina političara, uglavnom gospode, ponaša kao da oni čine državu", nastavio je on, pa istaknuo:
"Upravo kad je riječ o pregovorima, ja sam predložio da tamo gdje je navodno nešto spriječeno ili ako nešto ne funkcioniše, da se o tome razgovara, a ne da se odmah dovodi u pitanje egzistencija i spominju nekakve više sile. Ja sam rekao, hajde da riješimo tu i tu stvar na nivou entiteta ili ovaj drugi dio na nivou države. Nije to nikakav vražiji posao. Ovdje u BiH nažalost mnogi političari to koriste da izvuku neku korist za sebe. Oni plaše ljude, dijelom čak tvrde lažne stvari. Rekao sam, hajde da sjednemo zajedno i da razmislimo kako možemo riješiti određena pitanja. To nisu stvari koje moraju doći iz međunarodne zajednice, to su stvari koje moraju doći iz BiH. Moraju se riješiti u političkim krugovima."
Na pitanje, ima li i nakon Ukrajine mjesta za ulogu Rusije u BiH, Schmidt je odgovorio:
"Rusija mora definisati ne samo svoju ulogu. Rusija je sada agresorska sila koja napada jednu slavensku državu i tamo ubija ljude. Mislim da će trebati da prođe još neko vrijeme da se o tome može razgovarati. Naravno da imam razumijevanja za emotivne veze prema Rusiji, ali ću si dozvoliti da postavim pitanje gdje idu mladi ljudi iz RS? Da li idu u Austriju, Njemačku, Švajcarsku, ili u Rusku Federaciju?"
Na kraju, priča se vratila na izborni zakon i bonska ovlaštenja- da li će ih upotrijebiti:
"Da li bismo se prvo mogli dogovoriti da dame i gospoda koji su bili u Neumu, Sarajevu, jednom dođu do neke odluke jer mi je stvarno teško da nakon 14 godina razgovora o izborima, aprilskih paketa i raznih drugih dogovora shvatim da je bilo nemoguće doći do rješenja. Ja znam da to nije jednostavno, u ovoj temi RS nije u prvom planu, to je više između Hrvata i Bošnjaka...
Bonska ovlaštenja
U međuvremenu, ipak mogu reći da mogu donijeti vlastiti sud i nije baš da u svakom momentu ili svaki dan želim koristiti bonska ovlaštenja. Ali kad vidim da su ugrožene strukture ove zemlje, onda sigurno neću oklijevati da ih upotrijebim. Nije to više period kada je bio Paddy Ashdown, ali naravno da ću reagovati u korist zemlje. Kad je riječ o Izbornom zakonu, ipak mislim da rješenja moraju doći od strane domaćih autoriteta."
Znači, nećete ih koristiti u vezi sa Izbornim zakonom?
"Uvijek kažem, moja bonska ovlaštenja su u mojoj ladici. Znam kako je otvoriti, a imam i ključ. Neka se niko ne zavarava. Nisam tu da bih uživao u ispijanju kafica u Sarajevu, nego da bih radio..."
I u Banjaluci imamo dobru kafu!
"I u Banjaluci, naravno! Ali pošto je pitanje bilo o Izbornom zakonu, spomenuo sam Sarajevo! Poenta je da sam došao da nešto uradim, a ne da ispijam kafice u Banjaluci i Sarajevu. Kad već pričamo o Banjaluci, danas sam razgovarao s mladim gradonačelnikom Banjaluke. S njim sam imao dug i pozitivan razgovor. Kod njega i kod mlade generacije vidim da žele da gledaju u budućnost i da žele da postignu nešto pozitivno. To treba podržati. To sam spomenuo i pred UN-om, ovoj zemlji treba neko ko može gledati dalje od postavljenih okvira i ko ima viziju o tome gdje želimo biti. To je nešto što je potrebno ovoj zemlji", zaključuje Schmidt u intervjuu za Nezavisne.
