O epidemiološkoj situaciji u Federaciji Bosne i Hercegovine, ublažavanju mjera zabrane, mogućim novim valovima zaraze i spremnosti zdravstvenog sistema da na njih odgovori u emisiji „Dobar dan BiH“ razgovarali smo sa ćlanom Kriznog štaba Federacije i pomoćnikom ministra zdravstva primarijusom doktorom Goranom Čerkezom.
Doktore Čerkez, šta pokazuju posljednji podaci o broju testiranih, novooboljelih, umrlih i oporavljenih u Federaciji? Je li situacija i dalje pod kontrolom?
Danas možemo biti posebno zadovoljni jer u protekla 24 sata nismo imali nijednu zaraženu osobu. To je fantastična vijest i za građane Federacije. Posebno nas raduje i to da imamo veći broj oporavljenih, nego oboljelih.
Unazad desetak dana imamo nesto blaže mjere zabrane – imali smo dva dana u prošloj sedmici na državnom nivou veliki porast novooboljelih, ima li to veze jedno s drugim ili je još rano govoriti o posljedicama ublažavanja mjera?
Pazite ako govorimo o mjerama koje su ublažene, vrlo kratak je period da govorimo o stvarnim efektima. Prvi udar smo ublažili, i kretali smo se u ciframa oboljelih s kojima smo htjeli da se krećemo. Kada govorimo o mjerama čini nam se da je prvi odgovor ili poluvrijeme dobro. Mislim da se građani pridržavaju najvažnijih mjera a to je nošenje maski, rukavica, distanca i pranje ruku.
Hayat
Neminovno je da se, unatoč virusu mora nastaviti živjeti i raditi. Tako su na red došle ponovne dozvole za rad mnogim privrednim subjektima, uz pridržavanje preporučenih mjera – šta će sve biti otvoreno i pod kojim uslovima?
Već smo uslužne djelatnosti otvorili, i zdravstveni sistem se vraća u normaln tok. Bit će još covid ambulanti, ali moramo se vraćati normalnom životu. Ako se svi budemo pridržavali mjera smanjiti ćemo rizike. Shodno epidemiološkoj situaciji donosimo mjere, i sigurno ćemo dugo živjeti s ovim virusom, pa ćemo se morati naučiti novom načinu ponašanja.
Šta ukoliko se pokaže da se s popuštanjem krenulo rano, može li ponovno doći do pooštravanja mjera i od čega to zavisi?
Mi sa popuštanjem nismo krenuli rano. Ako dođe do scenarija bit ćemo spremni da odgovorimo. Trebamo biti spremni da posmatramo situacije na području mikro nivoa, i ako se tu pojave problemi, ne bi trebali zatvarati kantone nego općine u kojima se to dešava. Slične mjere ima Francuska i time se vode.
Trgovački centri i javni gradski prijevoz još uvijek nisu krenli sa radom. Danas je bila probna vožnja GRAS-a. Da li su opasniji tramvaji ili trgovački centri?
Opasno je sve, po principu da moramo biti obazrivi. Pozdravljamo što je GRAS krenuo s probnom vožnjom, i vjerujem da će i tu biti novi režim. Mi razmišljamo da već naredne sedmice, predložimo da gradski saobraćaj počne raditi, kao i vrtići. Podržavamo sve akcije poduzete od strane poslodavaca koje idu u korist zaštite zdravlja.
Spominjete obdaništa, djecu, skole su među prvima zatvorene, odmah poslije njih i vrtići. Koje su zapravo mjere koje smatrate da će najduže ostati na snazi?
To su sigurno škole, i da ćemo ove godine nastavu završavati online. Ljeto ćemo iskoristiti da naše škole pripremimo za narednu školsku godinu kada će trebati postojati distanca iadekvatan način pohađanja.
Najveći broj ljudi je duže od mjeseca bio zatvoren u kućama, nismo u takvim uslovima mogli steći nešto što nazivamo kolektivni imunitet, može li se zbog toga i kontakata koji će sad biti ostvarivani desiti svojevrsna ekspolozija?
Ne mislim. Ukoliko se budemo savjesno ponašali ne vjerujem da će doći do neke eksplozije. Mi idemo ka negativnom trendu i praktički imamo svemanje i manje zaraženih. Zahvaljujući epidimiolozima na terenu uspjeli smo situaciju iskontrolisati.
Upozorili ste zdravstvene ustanove da budu spremne na veći priliv pacijenata, da li mislite da će moći odgovoriti zadatku i da li je ovo vrijeme strogih zabrana bilo dovoljno da se pripreme?
Mislim da je bilo dovoljno vremena da se pripreme. Trebamo biti spremni za drugo poluvrijeme, i moram reći da BiH, posebno FbiH spada u zemlje koje imaju u Evropi najmanji broj oboljelih i umrlih.
