Već skoro dvije decenije u kontinuitetu 10. april i Grad Cazin su datum i mjesto dobro poznato narodu Cazinske krajine i cijelog Unsko-sanskog kantona.
Naime, toga dana Medresa „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu je mjesto tradicionalnog okupljanja vakifa i prijatelja Cazinske medrese. Drugu godinu u nizu nisu u prilici da budu zajedno, da skupa stvaraju uspomene.
Nažalost, pandemija koronavirusa zakočila je cijeli svijet i prisilila da i ove godine ne mogu organizirati svečanost povodom Dana vakifa.
“Dragi vakifi!
Kolektiv Medrese „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ osjeća prazninu što ne možemo biti uživo zajedno. Da podijelimo osmijehe jedni drugima, da blagosivamo jedni druge, da stisnemo ruke jedni drugima i na taj način osnažimo naše dobro i snažno prijateljstvo.
Stoga sljedećih nekoliko rečenica upućujemo upravo Vama, dragi naši vakifi.
Naša Medresa ima tri vrijednosti koje brižno čuva: Reisa Džemaludina-ef. Čauševića po kome naša škola nosi ime, rahmetli Aliju Izetbegovića i Reisa Mustafu Cerića koji su postavili kamen temeljac za našu školu sada već davne 1998. godine i ima svoje ponosne vakife. To su vrijednosti koje s ponosom ističemo i sa kojima se posebno dičimo. Lijepo se ovom prilikom prisjetiti svih onih dobrih duša koje su prodefilovale kroz našu Medresu minulih godina. Posebno su ostala u sjećanju lijepa i vedra lica naših krajiških i bosanskih nena i didova (nana i djedova) koji su sa tolikom željom i emocijama dolazili na Dan vakifa. Neki su se vratili svome Gospodaru Allahu, dž.š., zadovoljni a i On s njima zadovoljan. Upisali su se u tu veliku porodicu vakifa, od ashaba, tabi'ina pa sve do naših dana. Onima koji su napustili ovaj prolazni svijet svake godine profesori Medrese prouče hatmu i upute hajr-dovu za njih. Svima onima, koje Gospodar još nije pozvao sebi, od srca zahvaljujemo jer su svojom žrtvom pokazali kako se postupa s imetkom.
Dragi naši vakifi, Dragi Bog kaže: „Sve što je na Zemlji prolazno je“. Samo ono što se s imenom Boga ostavi to vrijedi i traje. Proći će i ova trenutna iskušenja koronavirusa, ako Bog da. Nadamo se i molimo Boga Dragoga da dođe vrijeme kada ćemo ponovo zajedno obilježavati 10. april – Dan vakifa. Ma koliko ljudske riječi bile tople, prožete zahvalama, istinska zahvala i blagodat vas čeka od Onoga koji nas je učinio imućnima. Nastavićemo, ako Bog da, uz Božiju pomoć, čuvati i širiti naš vakuf.
S željom da idući Dan vakifa obilježimo bez ovih trenutnih belaja, molimo Uzvišenog za vaše zdravlje i svaki hajr u životu.
Vaša Cazinska medresa”
