Bušić: "Hrvati u BiH su konstitutivan narod, ali nažalost ne i ravnopravan"

zdravka
Veliku reakciju javnosti izazvala je prošlotjedna objava Veleposlanstva Srbije u Zagrebu da državljani Srbije mogu ulaziti u Hrvatsku bez ograničenja i pod istim uvjetima koji su bili na snazi prije mjera uvedenih radi suzbijanja širenja zaraze korona virusom. Pozivajući se na revidirane uvjete ulaska u RH od 25. lipnja 2021. godine, Veleposlanstvo na službenoj Internet stranici navodi da državljanima Srbije neće biti potrebna potvrda o cijepljenju niti negativan PCR test.

Ova odluka žestoko je odjeknula u medijima, a tema je automatski povukla ulazak bh. državljana u Republiku Hrvatsku, odnosno Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Na meti su se našli i saborski zastupnici iz XI. Izborne jedinice koje u posljednje vrijeme često prozivaju da su "pretihi" i da se ne zauzimaju dovoljno ili pak "ne rade ništa" po pitanju prava Hrvata iz BiH, a koje oni u Saboru u konačnici  i predstavljaju.

Za komentar na ove prozivke iz portala Direktno.hr su pitali Zdravku Bušić saborsku zastupnicu HDZ-a za XI. izbornu jedinicu, bivšu savjetnicu i blisku suradnicu prvog predsjednika Franje Tuđmana.

Ona je u kratkim crtama objasnila svoje djelovanje te istaknula kako nije sve što se čini predstavljeno u javnosti ili medijski popraćeno, ali to ne znači da se ne radi na određenim pitanjima. Bušić je i članica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, a istaknula je kako se upravo tamo "vodi najveća bitka oko interpretacije sudbonosnih pojmova o važnosti konstitutivnosti".

"Podsjetit ću kako Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kojeg sam predsjednica, redovito održava vrlo konstruktivne sjednice, donosi prijedloge, te okuplja stručnjake koji daju iznimno kvalitetne doprinose. Redovito se konzultiramo s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i drugim resorima kojima je u interesu boljitak položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini i drugim susjednim zemljama. Vođenje saborskog odbora je ozbiljan zadatak, jer se upravo tu događaju glavne rasprave, a ne na plenarnim sjednicama. U nekim drugim zemljama parlamenti plenarno zasjedaju možda samo jedan ili dva dana mjesečno", rekla je Bušić. 

"Kao saborska zastupnica ujedno sam i članica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, gdje redovito vodim konzultacije i niz drugih aktivnosti u korist Hrvata u Bosni i Hercegovini. Upravo se tamo vodi najveća bitka oko interpretacije sudbonosnih pojmova o važnosti konstitutivnosti i presuda Europskog suda za ljudska prava", naglasila je. 

"Podsjećam da kao predsjednica Odbora obavljam i niz sastanaka sa stranim predstavnicima, što iziskuje maksimalnu pripremu i privrženost. U tome imam potporu svojih kolega zastupnika izabranih u XI. izbornoj jedinici. Dakle, moj posao je puno ozbiljniji od populističkih govora sa saborske govornice i skupljanja jeftinih demagoških političkih bodova. Uostalom, u Saboru često govorim na temu položaja hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini". 

"Hrvati u Bosni i Hercegovini su konstitutivan narod, ali nažalost ne i ravnopravan. Vjerujem kako postoji konsenzus u Hrvatskoj, pa i među saborskim zastupnicima, o neupitnoj važnosti ravnopravnosti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Nažalost, vidimo kako kod nekih međunarodnih aktera ne postoji jednaka svijest o tome kao što je to slučaj u Hrvatskoj, posebno po pitanju uklanjanja diskriminatornih odredbi iz izbornog zakonodavstva na štetu Hrvata u Bosni i Hercegovini. Međutim, upravo zahvaljujući našim aktivnostima, sastancima sa stranim dužnosnicima, pripremama, lobiranju i konzultacijama s resorima sa sigurnošću mogu reći kako hrvatska stajališta nailaze na veće razumijevanje u međunarodnim krugovima u odnosu na prije nekoliko godina", objasnila je Bušić. 

Otkrila je i što misli o Izbornom zakonu i mogućem ponavljanju ''slučaja Komšić".

"Novi 'slučaj Komšić', po četvrti put, nije u interesu ni Hrvata ni Bošnjaka. Štoviše, procjenjujem da je i međunarodnoj zajednici jasno da je taj nesretni projekt isključivo produbio nepovjerenje između Bošnjaka i Hrvata. Loptica je", kaže naša sugovornica, "ovaj put na strani vodećih bošnjačkih lidera, koji mogu odlučiti hoće li nastaviti s produbljivanjem nepovjerenja, ili će napokon početi ozbiljno razgovarati s hrvatskim predstavnicima o izmjeni izbornog zakonodavstva". 

Dotaknuli smo se i teme koja je poprilično aktualna, a to je da su državljani Srbije mogli ulaziti u RH bez ikakvih potvrda o cijepljenju, preboljenom Covidu ili pak negativnog testa, dok je to građanima BiH onemogućeno. Čak su i neki saborski zastupnici poput Mostovog Nikole Grmoje upozoravali na tu situaciju. 

Zdravka Bušić nam je objasnila cijelu tu situaciju te otkrila treba li se Hrvatima iz BiH omogućiti jednostavniji prelazak granice i ulazak u RH tijekom turističke sezone.

"Europska unija donosi jedinstvene preporuke svim državama članicama u vezi s režimom ulaska osoba iz trećih država na teritorij Europske unije. Odluka o obvezama onih koji ulaze na teritorij Europske unije ne temelje se na njihovu državljanstvu ili nacionalnosti, nego na temelju činjenice dolazi li osoba iz države koja je po statistikama ispod zahtijevane minimalne razine Covid zaraze", objasnila je Bušić, a o tome je portal Direktno već pisao.

"Ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović potvrdio je da će od 1. srpnja građani Bosne i Hercegovine moći ulaziti u Republiku Hrvatsku bez posebnog (ekonomskog) razloga, što je bio slučaj do sada. To znači da državljani Bosne i Hercegovine neće morati unaprijed rezervirati i plaćati smještaj ukoliko turistički putuju u Hrvatsku.

Budite uvjereni da u kontekstu Covid pandemijske krize Republika Hrvatska na razini Europske unije zagovara i čini sve da bi Hrvatima iz Bosne i Hercegovine,  kao i svim ostalim državljanima Bosne i Hercegovine omogućila neograničen,  neometan i olakšan ulazak u Republiku Hrvatsku", zaključila je Bušić za Direktno.