Najviše nesreća uzrokovanih minama i minski eksplozivnim sredstvima, dešava se početkom proljeća i tokom jeseni, jer pored svih ljepota koje nudi priroda, tu su nažalost prisutne i opasnosti u vidu zaostalih minskih polja.
Centar za uklanjanje mina u BiH upozorava građane na opasnost od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava, i apeluje da sve predmete za koje postoji sumnja da mogu dovesti u minsku opasnost, prijave najbližoj civilnoj zaštiti ili policijskoj stanici. Naime, u našoj zemlji minski sumnjivo je preostalo još oko 1053 kvadratnih kilometara površina od kojih su 64% šume, a 26% poljoprivredne površine.
U skladu s navedenim, posebno se upozoravaju poljoprivredni i građevinski radnici, te sakupljači sekundarnih sirovina, da u slučaju pronalaska mina ili NUS-a ne poduzimaju ništa samoincijativno, već pronađena sredstva obilježe, kako bi o istom mogli obavijestiti nadležne za njihovo uklanjanje (policiju i civilnu zaštitu). Izletnici, šumari, stočari, lovci, ljubitelji šetnja u prirodi, rekreativci i sve osobe koji zbog svog zanimanja ili razonode dolaze u dodir s minski sumnjivim područjima, upozoravaju se da se ne kreću područjima koja ne poznaju, te da vode računa o postavljenim minskim znakovima, jer svako nepoštivanje, uništavanje ili otuđivanje ovih znakova dovodi nekoga u opasnost.
Tokom 2018.godine završena su 103 zadatka deminiranja, dok se u progresu trenutno nalazi 84. Završen je i jedan MSP projekat, dok ih je 13 u fazi realizacije. Pronađeno je i uništeno: 190 komada NUS-a, 224 komada PP mina i 13 komada PT mina. Izviđački timovi BHMAC-a su u ovoj godini postavili 1844 znaka hitnog obilježavanja na 174 lokacije u BiH, dok je izviđanje izvršeno na 243 lokacije.
U BiH je trenutno akreditovano 26 organizacija za protivminsko djelovanje, gdje je angažovano 1.056 lica koja posjeduju akreditaciju za obavljanje poslova protivminskog djelovanja i ovlaštenje za rad (792 deminera i 264 lica koja su ovlaštena za obavljanje rukovodnih i nadzornih zadataka). Bosna i Hercegovina je potpisnica Zabrane o upotrebi, korištenju i skladištenju PP mina (Otavska konvencija) prema kojoj postoji obaveza da se unište sva postojeća minska polja do 2019.godine. Nažalost i pored dovoljnog broja ljudstva i materijalno tehničke opreme, jedini problem za neispunjenje ovog roka su i dalje novčana sredstva.
Novac se najvećim dijelom osigurava putem donacija kako evropskih zemalja, tako i drugih zemalja, ali i iz domaćih sredstava. Novi strateški plan koji predviđa zemlju bez mina do 2025.godine, je u fazi usvajanja od strane Savjeta ministara BiH, i prema istom potrebno je ukupno izdvojiti 336 milona KM, za ispunjenje zacrtanih strateških i operativnih ciljeva do 2025.godine.
Vezano uz mine, treba svakako spomenuti i kako je u minsko-eksplozivnim incidentima od 1996.godine do danas u BiH stradalo je 1758 osoba od kojih 614 smrtno. Od ovog broja 151 deminer (51 smrtno), i 250 žrtava djece. U 2018. godini evidentirana su 2 minska incidenta u Gračanici i Zavidovićima, u kojima je 1 osoba smrtno stradala, a 1 teško povrijeđena tokom lova u obilježenom minskom području, dok je u drugom incidentu nastradalo stado ovaca, također u obilježenom području.
Kako bi se spriječilo neodgovorno ili nepromišljeno ponašanje pojedinaca, Centar za uklanjanje mina u BiH još jednom savjetuje i apeluje: ne ulazite u označena minska polja i sumnjiva područja, poštujte minske znakove i ne uklanjajte ih - budite odgovorni prema sebi i drugima, ne dirajte nepoznate predmete i eksplozivne ostatke rata, ukoliko možete obilježite mjesto pronalaska minsko-eksplozivnog sredstva i obavijestite policiju ili civilnu zaštitu.
