Govor mržnje u izbornoj kampanji, koja je već iza nas, bio je zabranjen Izbornim zakonom, ali kandidate to nije spriječilo da se istim koriste u predizborne svrhe.
Kao posebna vrsta govora mržnje u kampanji iza nas ponajviše se izdvojila ratnohuškačka retorika, piše Face TV.
Bh. političari nisu dali mira ni mrtvima koji su se našli u njihovim predizbornim spotovima, ali ni živima – prijeteći novim logorima i stratištima.
Na taj način, skoro trideset godina nakon agresije na BiH, političari bude duhove prošlosti i siju strah među biračima. Govoreći generalno, tokom poslijeratnih izbornih kampanja u BiH – osim što su obilježene govorom mržnje, diskriminacijom i brutalnom diskreditacijom oponenata – kandidati su četverogodišnju agresiju, otvorene rane građana i njihove traume koristili u svrhe prikupljanja glasova budeći duhove prošlosti.
Buđenje straha i nestabilnosti – ključna taktika bh. političara
Političari bude strah, nesigurnost i nestabilnost među građanima uvjeravajući ih da će im se ista sudbina ponoviti ukoliko ne glasaju za njih. Mnoštvo je primjera, ali najupečatljiviji u ovoj kampanji bio je govor Sebije Izetbegović.
Svoje političke oponente okvalifikovala je kao one koji će “građane odvesti u novi rat i nove masovne grobnice”. U svom obraćanju, Sebija Izetbegović koristila je otvoreni govor mržnje i poručila:
“Selam alejkum i dobra večer. Selamim vas, a selamim i luzere zakrvavljenih očiju, nesretnike i gubitnike koji su otpali od nas i krenuli groznim putevima koji će ponovo, ako uspiju, kako reče naš Amor, voditi u ‘Tomašice’, logore, stratište i masovne grobnice.“
Nakon ovog govora uslijedio je i niz osuda na račun njene izjave, a predsjednik NiP-a Elmedin Konaković predao je CIK-u BiH prijavu za sve riječi i otvoreni govor mržnje kojim se Sebija Izetbegović koristila.
Ima i onih koji svoja ratna iskustva prepričavaju glasačima, biračima, građanima tokom predizbornih skupova, pridajući tako sebi na značaju, istovremeno nipodaštavajući one koji nisu bili učesnici proteklog rata. Samo u ovoj kampanji zabilježeno je na desetine takvih slučajeva u oba entiteta. Bakir Izetbegović u tome prednjači, pa je u jednoj od svojih izjava za medije rekao:
„Sam sebe sam iznenadio koliko sam bio spreman rizikovati za oca i koliko sam bio spreman poginuti za Sarajevo. Ja sam tad odlučio da ostanem“, rekao je Izetbegović.
Groblje kao lokacija za predizborni spot
Ni u manjem bh. entitetu nije drugačija situacija. Kandidatkinja PDP-a za predsjednicu RS, Jelena Trivić, predizborni spot snimila je na groblju, time ponovo aludirajući na ratna dešavanja 90-tih godina i navodeći kako su granice RS omeđene grobovima heroja.
Bivši član CIK-a BiH, a aktuelni predsjednik Strateškog odbora koalicije “Pod Lupom”, Vehid Šehić, pojašnjava već poznati trend buđenja duhova prošlosti u svrhu prikupljanja političkih poena.
„Imali smo govor koji je apsolutno neprimjeren izbornoj kampanji i demokratskom procesu uopće. Takvim izjavama političari pokušavaju stvoriti atmosferu straha. Bilo je morbidnih izjava koje su neprihvatljive. To govori o moralu tih ljudi. U ovoj državi, u izbornoj kampanji spominjati mnoga stratišta u BiH u kojima je stradalo i preko 100.000 ljudi… je l’ to korektan odnos prema političkim suparnicima? To je sunovrat politike! Nisam mogao shvatiti da zdrav razum može sebi dopustiti da se nešto tako kaže, i to samo s jednim ciljem: da se dobije vlast, moć, a uz moć dolaze i neke druge stvari“, rekao je Šehić.
I dok se predizborna kampanja svela na sunovrat politike, građanima je ovakvih retorika dosta i mišljenja su da je vrijeme da se krene naprijed, ka budućnosti… U budućnosti, prema kojoj se žele kretati građani BiH, ratnohuškačkoj retorici nema mjesta, a govor mržnje nužno je suzbijati!
