“Broj penzionera u Republici Srpskoj je u aprilu 2014. godine iznosio 246.051, dok ih je u aprilu ove godine bilo 263.235”, stoji na zvaničnoj stranici Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS, na osnovu čega možemo vidjeti da se broj penzionera u RS za pet godina povećao za 17.184.
Prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko/penzijsko i invalidsko osiguranje, u aprilu 2014. u FBiH su bila 383.062 penzionera, dok ih je u aprilu 2019. bilo 416.672, što govori da se broj penzionera u FBiH povećao za 33.610.
Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, kazao je da se suočavamo sa problemom za koji u ovom trenutku nemamo rješenje, a u pitanju je kontinuirani rast broja neaktivnog stanovništva, koji se ogleda i kroz rast broja penzionera.
“Mi očekujemo da će u RS broj penzionera rasti i u narednih 10 godina. Što se tiče odliva radne snage, takođe imamo kontinuiran pad broja aktivnog stanovništva. To su dva veoma negativna trenda, što će se svakako odraziti na ekonomski rast i RS i BiH”, istakao je Aćić za “Nezavisne”.
Naglasio je da je pored neizvjesnosti u smislu ekonomskog rasta, upitna i održivost sistema socijalne zaštite na principu međugeneracijske solidarnosti.
Goran Radivojac, ekonomski analitičar, naveo je da je neophodno organizovati privrednu aktivnost kako bi se riješio ovaj problem, što, kako kaže, nije neizvodivo.
“Mi ne možemo ako u čaši imamo dva decilitra vode popiti tri, moraćemo se prilagođavati. Koliko budemo imali mogućnosti toliko ćemo i isplatiti penzija. U nekom kratkom i srednjem roku se mi možemo zaduživati, ali dugoročno nam više niko neće dati ni kredit”, rekao je Radivojac.
Dodao je da ukoliko u RS ostanu uglavnom samo penzioneri, da postoji mogućnost da će zbog društva, čistog vazduha i prirode penzioneri iz EU dolaziti kod nas.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kazao je da princip međugeneracijske solidarnosti nailazi na problem ne samo u BiH, nego i u regionu, pa i u svijetu.
“Razlika je u tome što BiH ima niz faktora počevši od većeg broja penzionera, drugih korisnika socijalne zaštite po raznim osnovima, a i ono što je evidentno u proteklih 10 godina jeste značajan broj odlazaka stanovništva”, rekao je Čavalić.
Dodao je da se u proteklih desetak godina kreira izuzetan pritisak na penziono-invalidsku zaštitu.
“Rješenje će, oslanjajući se na iskustva zapadne Evrope, biti vjerovatno dizanje ljestvice za dostizanje penzije – da to ne bude 65 godina, kako je trenutno kod nas, nego 70 godina”, ističe Čavalić.
Zaključio je da će se možda ići na trostubni penzioni sistem, koji je uvela Hrvatska, a koji se bazira na trostubnom principu.
“Jedan stub su obavezne državne penzije, zatim neobavezne državne penzije i privatne penzije”, pojasnio je Čavalić.
U Fondu PIO RS su kazali da ne strahuju od povećanja broja penzionera u RS.
“Mi smo 2018. godine imali porast broja penzionera od 1,2 odsto i to nije veliki porast, ali bi bilo dobro da je on manji. Kada govorimo o podacima fondova u okruženju, mi nismo ni među najboljima ni među najgorima, ali ima fondova gdje je procenat porasta manji od našeg”, rekli su u Fondu.
Naveli su da je u prethodnim godinama bilo perioda kada je porast broja korisnika na godišnjem nivou bio preko 10.000, što je bila jako nepovoljna tendencija.
“Kada uzmemo podatke po godinama vidjećemo da nešto veći rast imamo 2016. godine, a razlog većeg rasta je odlazak u penziju majki kojima se na svako dijete odbijala po jedna godina staža i promjena prema kojoj policajci odlaze u penziju sa 40 godina radnog staža”, pojasnili su u Fondu PIO RS.
U Federalnom zavodu za mirovinsko/penzijsko i invalidsko osiguranje su kazali da u narednom periodu ne strahuju od povećanja broja penzionera.
“Naprotiv, očekujemo povećanje broja zaposlenih, kao i da će omjer zaposlenih i penzionera biti povoljniji u narednom periodu”, kazali su u Zavodu.
Godina Penzioneri
2014 246.051 (RS)
2014. 383.062 (FBiH)
2019 263.235 (RS)
2019 416.672 (FBiH)
