Podaci Centra za analizu podataka o globalnim migracijama (GMDAC) pri Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) pokazuju kako je 2000. u svijetu bilo 173 miliona migranta, 2005. 191 milion, 2010. 222 miliona, 2015. 244 miliona, a 2017. 258 miliona.
U skladu s tim, migranti su 1990. činili 2,9 posto svjetske populacije, a 2015. 3,3 posto. Odnosno, danas, kada na svijetu živi oko 7,3 milijardi ljudi, svaki 30. je migrant.
Također, oko 52 posto migranata čine muškarci, odnosno 48 posto žene. Većina migranata svrstana je u starosnu kategoriju između 30 i 34 godine.
Podaci pokazuju i da je 2000. godine širom svijeta bilo oko dva miliona stranih studenata, 2011. 3,96 miliona, a 2016. 4,85 miliona.
Više od pola studenata koji radi školovanja napuštaju svoju zemlju, odlaze u Sjedinjene Američke Države (SAD), Veliku Britaniju, Australiju, Francusku, Njemačku i Rusiju.
Zemlje koje šalju najviše studenata su Kina, Indija, Njemačka, Južna Koreja, Nigerija, Francuska i Saudijska Arabija.
Podaci IOM-a pokazuju kako je broj ljudi širom svijeta koji su u neku zemlju ušli ilegalnim putem, boravili ili radili u njoj bez potrebnih dozvola, 2009. je iznosio 50 miliona, da bi taj broj 2017. bio povećan na 58 miliona.
Čak 2,5 miliona neprijavljenih migranata 2016. je bilo suočeno s krijumčarenjem ljudi i to za novčana sredstva u visini između 5,5 i sedam milijardi dolara.
Tokom migracija na međunarodnom nivou 2017. godine nestala su 6.163 migranta. Samo u prvih šest mjeseci zabilježeno je 2.125 nestalih. Najviše ljudi nestalo je u Sredozemnom moru, u blizini američko-meksičke granice, kao i subsaharskoj i drugim područjima u Africi.
Osim toga, podaci pokazuju kako se 2017. u matične zemlje dobrovoljno vratilo 72.176 migranata. Prošle godine 18,8 miliona ljudi u 135 zemalja raseljeno je zbog prirodnih nepogoda.
Na konferenciji održanoj 10. i 11. decembra u Marakešu, u Maroku, a kojoj su prisustvovali predstavnici 164 zemlje, usvojen je UN-ov Globalni sporazum o migracijama.
Cilj ovog sporazuma je spriječiti nepravilne migracije, kao i ponuditi podlogu širom svijeta u borbi protiv krijumčarenja ljudima i pomoći u zaštiti prava migranta.
Sporazum, koji sadrži 23 cilja za bolje regulisanje migracija na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou, nudi okvir saradnje kako bi se pomoglo u integraciji migranata, kao i njihovom povratku u matičnu zemlju.
Osim SAD-a, Australije, Čilea i Brazila sporazum nije potpisalo ni osam članica Evropske unije.
