Na pitanja 11-članog Odbora odgovarali su državni parlamentarac NS-a Damir Arnaut, baronesa Arminka Helić i Majda Ruge iz Evropskog vijeća za vanjske poslove.
Arnaut je ukazao da su pojedini politički čelnici korumpirani te je napomenuo da je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najodgovorniji za političku krizu. Spomenuo je i neke od afera među kojima je i sporna nabavka 100 respiratora iz Kine. Poručio je da bi i neki drugi političari trebali biti sankcionisani.
Utjecaj susjednih država, Mađarske, Rusije i Kine
Arnaut, baronesa Helić i Ruge su se u nastavku posebno osvrnuli na utjecaj drugih država u Bosni i Hercegovini.
Helić je podsjetila da je Bosna i Hercegovina, kako je rekla, posebno postala interesantna Rusiji i Kini. Ukazala je na rastući utjecaj Mađarske.
"Mađarska je postala partner u procesu destabilizacije. Sada su potpuno druge okolnosti u odnosu na iz 90-ih. Tada je Bosna i Hercegovina bila pod pritiskom dvije susjedne države, a sada je pod pritiskom ovih, ali i nekih drugih zemalja", dodaje.
Ruge je među onima koji smatraju da Mađarska i njen premijer Viktor Orban imaju destruktivnu ulogu u Bosni i Hercegovini.
"Mađarska je pokazala posvećenost partnerstvu s pojedinim čelnicima država Zapadnog Balkana. Dodik je koruptivni lider koji koristi svoju moć u Republici Srpskoj, a Orban je taj koji podržava Dodika u antibosanskoj politici. Obećao mu je investicije i da će Mađarska onemogućiti bilo koju vrstu sankcija", kazala je.
Pozivajući se na medijske izvještaje, Ruge je istakla da je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi u Bosni i Hercegovini ima sličnu ulogu kao i Orban.
Prema njenim riječima, Hrvatska u Bosni i Hercegovini nije objektivni posmatrač kakvim se želi predstaviti.
"Ima vrlo sličnu ulogu kao i Srbija. Hrvatska je posebno vidljiva na polju Izbornog zakona i djelovanju hrvatskog i bosanskohercegovačkog HDZ-a", kazala je Ruge.
Parlamentarac Arnaut je saglasan da je prisutnost Rusije rastuća te se posebno osvrnuo na Kinu.
"Zabrinut sam zbog rastućeg ekonomskog utjecaja Kine kroz elektroenergetske projekte i projekte u telekomunikacijama", naveo je.
"Stranih vojnika nema dovoljno"
Potom su odgovorili na pitanje članice Odbora za vanjsku politiku Parlamenta Velike Britanije Aliciae Kearns iz vladajuće Konzervativne stranke da li u Bosni i Hercegovini ima dovoljno stranih vojnika za održavanje mira.
Baronesa Helić je mišljenja da ih nema dovoljno, kako je izjavila, u smislu broja i kapaciteta kako bi odgovarajuće reagovali na bilo koji izazov.
"Najbolje bi bilo osigurati područje Brčkog. Slažem se da je sigurnost najbitnije pitanje", potcrtala je.
Ruge je kazala da je misija EUFOR-a mala te da ne bi bila spremna da adekvatno reaguje.
"Zbog toga ga (EUFOR, op.a.) Rusija nije blokirala i zato ta misija toliko i ne ljuti Rusiju. Ljudima moramo dati osjećaj sigurnosti, a oni trenutno nemaju taj osjećaj. Ono što smo vidjeli u novembru prošle godine jeste da prvi korak mora biti da razmotrimo politički podstrek za NATO ili EUFOR kako bi osigurali njihovo prisustvo", naglasila je.
Kako je navela, potrebno je razmotriti i to šta bi strane trupe radile Bosni i Hercegovini, jer se u prošlosti pokazalo da mogu biti vrlo korisne.
Za Arnauta bi veće prisustvo stranih vojnika bilo, kako je izjavio, jasna poruka onima koji potkopavaju suverenitet Bosne i Hercegovine.
"Zapadne sile moraju biti glasne u poruci koju će poslati Rusiji", zaključio je.
O sankcijama
Tema su bile i sankcije bosanskohercegovačkim političarima. Ruge je mišljenja da se njima neće spriječiti to da političari nastave manipulisati građanima. Međutim, pri stavu je da ako budu dobro koordinisane da će oslabiti političare. Poručila je da bi možda trebalo sankcionisati i pojedine kompanije.
Arnaut je saglasan da se nastavi sankcionisanje.
"Sankcije moraju biti protiv svih koruptivnih čelnika bez obzira iz kojeg naroda dolaze. Potrebne su ciljane sankcije, ali koje će zaista boljeti", rekao je.
Baronesa Helić je naglasila da treba razmotriti sve raspoložive mogućnosti. Upozorila je na produbljivanje krize ako izostane adekvatna reakcija u Bosni i Hercegovini.
Osim Kearns, članovi spomenutog odbora su konzervativci Tom Tugendhat, Andrew Rosindell, Henry Smith, Bob Seely i Royston Smith, opozicioni laburisti Hon Liam Byrne, Graham Stringer, Chris Byant i Neil Coyle te Stewart Malcom McDonald iz Škotske nacionalne stranke.
Uskoro u posjeti Bosni i Hercegovini
Parlamentarka Kearns je među najzaslužnijim za to što su britanski zakonodavci već nekoliko puta razmatrali političku krizu u Bosni i Hercegovini. Među onima je koji zagovaraju sankcionisanje onih koji su odgovorni za krizu. Upravo se od Velike Britanije, kao i od Njemačke očekuje da će poput Sjedinjenih Američkih Država izreći sankcije.
Uskoro bi članovi Odbora za vanjsku politiku Parlamenta Velike Britanije trebali i posjetiti Bosnu i Hercegovinu. Velika Britanija je nedavno visokopozicioniranog u vojnim strukturama Stewarta Peacha imenovala za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan. Poručeno je da je to pokazatelj većeg angažmana ove zemlje na Zapadnom Balkanu. Peach je sredinom prošlog mjeseca posjetio Bosnu i Hercegovinu.
Foto : Screenshot (Parliament.tv)
