Što se tiče komentara pojedinih zvaničnika u Srbiji i BiH da je EU ostavila ove zemlje da se same bore s ovom situacijom, Stano je rekao da ovo nije vrijeme za polemike i neutemeljene optužbe.
Istakao je da EU traži način kako da region zapadnog Balkana priključi inicijativama EU koje će pomoći da se umanje socijalne i ekonomske posljedice.
"Gledamo i kako da preusmjerimo instrumente pretpristupne pomoći i kako povećati fleksibilnost pravila o državnoj pomoći", rekao je Stano za "Nezavisne".
Naglasio je da je EU svjesna da je broj oboljelih na zapadnom Balkanu usljed djelovanja virusa korona u porastu i da se radi o pandemiji globalnih razmjera bez presedana te o ugroženosti javnosti svih ovih zemalja, uključujući i efekte na njihovu ekonomiju.
"Evropska komisija i Evropski centar za prevenciju bolesti i kontrolu pažljivo prati evoluciju kovida-19 na zapadnom Balkanu. Naše EU delegacije su u bliskom kontaktu s relevantnim vlastima. Ključna je koordinacija i saradnja na nivou regiona s EU kako bismo odgovorili na ovu situaciju", rekao je Stano za "Nezavisne".
Podsjetio je da je EU i dalje glavni donator, investitor i trgovinski partner regionu zapadnog Balkana.
"Od 2014. godine svake godine smo donirali više od milijardu evra pomoći ljudima na zapadnom Balkanu", rekao je Stano.
Što se tiče medicinskih sredstava, treba imati u vidu da je EU upravo pokrenula proceduru usvajanja pravila za nabavku medicinske opreme unutar i izvan EU te da izvoz izvan EU treba da odobre vlasti zemalja članica.
Erik Mamer, portparol Evropske komisije, juče je na brifingu u Briselu pojasnio da ne postoji zabrana izvoza medicinske opreme, maski i respiratora, već režim dozvola za prodaju te opreme državama izvan EU. On je rekao da ne postoji zabrana izvoza u zapadnobalkanske zemlje, već da je samo potrebno uputiti zahtjeve da se ta sredstva isporuče.
Što se tiče informacija koje su se pojavile o tome da će Njemačka zabraniti izvoz medicinske opreme i lijekova, rečeno nam je da je Angela Merkel, njemačka kancelarka, rekla da će biti ograničen izvoz ove opreme, ali da nikako neće biti zaustavljena dostava ove robe zemljama kojima je pomoć potrebna.
Njemački Deutsche Welle pak u analizi koju je uradio ukazuje na to da je problem manjka lijekova u Njemačkoj postojao i prije izbijanja virusa korona, ali ističe da je dodatni problem to što se mnogo materijala i proizvoda ove vrste uvozi iz Kine.
Savezni institut za lijekove i medicinske proizvode Njemačke saopštio je da postoji 277 lijekova koji predstavljaju usko grlo, te medicinskih proizvoda poput lijekova za krvni pritisak, smanjenje bolova, antidepresiva i antibiotika.
Oni dodaju da je moguće da ova uska grla doprinesu krizi virusa korona, ali da je još rano za takve procjene.
"Trenutno ne postoje nikakvi nagovještaji da bi u kratkoročnom periodu moglo doći do ograničenja u snabdijevanju medicinskim proizvodima usljed pada u proizvodnji u regionima koji su pogođeni virusom korona", naglašeno je na stranici ove agencije. Da se, međutim, može očekivati da bi do problema možda moglo doći, naglašava apel da distributeri ne naručuju više robe od onog koliko im je potrebno, kako se na taj način ne bi kreirale vještačke nestašice.
