Iako su Stojanović i Bradara istakli kako će njihov prijedlog ići na potvrđivanje u Zastupnički dom Parlamenta FBiH, procedure iz Centralne izborne komisije jasno pokazuju da kandidati moraju proći određenu proceduru prije nego što budu potvrđeni na pozicije u rukovodstvu entiteta.
U sklopu ovih procedura, oba doma entitetskog parlamenta CIK-u moraju dostaviti izborni materijal o potvrđivanju rezultata posrednih izbora za rukovodstvo FBiH.
"Do danas, 17. februara 2023. godine Centralna izborna komisija BiH je primila izborni materijal samo od Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Da bi mogla pristupiti postupku utvrđivanja izbornih rezultata posrednih izbora za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH neophodno je da Centralna izborna komisija BiH dobije izborni materijal iz Doma naroda Parlamenta Federacije BiH kao i odluku iz člana 9.19 stav (1) Izbornog zakona BiH", naveli su iz CIK-a prije tri dana.
Za sada, iz Centralne izborne komisije BiH nisu potvrdili kako su dobili izborni materijal iz Doma naroda FBiH što znači da cjelokupna procedura nije u potpunosti ispoštovana.
Nakon što CIK dobije adekvatne dokumente iz Zastupničkog doma Parlamenta FBiH i Doma naroda, nakon toga dodjeljuje odgovarajuće certifikate izabranim zvaničnicima koji nakon toga mogu pristupiti proceduri imenovanja predsjednika i potpredsjednika.
S obzirom na niz nelogičnosti u izbornom procesu Bosne i Hercegovine kao i dodatnim komplikacijama kojima se svjedoči na svakodnevnom nivou, postavlja se pitanje da li današnji dogovor Bradare i Stojanovića ima adekvatnu pravnu podlogu ili će stvoriti dodatnu krizu zbog nepoštovanja procedura koje je ranije propisala Centralna izborna komisija BiH.
Kao i ranije, dileme koje su se pojavile u izbornom sistemu vjerovatno će morati otkloniti Centralna izborna komisija koja će saopćiti odluku da li je procedura u slučaju imenovanja rukovodstva FBiH i raspodjele procedura unutar iste donesena na adekvatan i zakonski način.
