Naravno da povećanje ekonomskog rasta zavisi i od pravovremenog formiranja nove vlasti i ostvarivanja napretka na Reformskoj agendi BiH, što je također obaveza koja čeka novi saziv Vijeća ministara BiH.
Promocija trgovine i direktnih stranih ulaganja
- Glavni pokretač rasta će biti povećanje unutrašnje potrošnje na krilima postojanog priliva doznaka, odnosno novca koji dijaspora šalje svojim porodicama ili troši u BiH – navedeno je u ekonomskom izvještaju Svjetske banke.
Novčane doznake dijaspore čine značajan udio BDP-a zemlje, a njihova štednja u zemljama domaćinima prevazilazi iznos doznaka i do nekoliko puta. Nepotpuni podaci pokazuju da je nivo obrazovanja dijaspore veći od onog koji posjeduje populacija u BiH, što ukazuje na značajan potencijal kada su u pitanju ljudski kapital i prijenos znanja. Dijaspora, također, može doprinijeti promociji trgovine i direktnih stranih ulaganja, pokretanju poslovanja i razvoju poduzetništva.
Hasan Šehović, predsjednik Saveza dijaspore BiH, kaže da, s obzirom na to da dva miliona naših ljudi živi u iseljeništvu, podatak da će dijaspora biti glavni pokretač nije nikakva novost, prenosi Avaz.
- To je 53 posto ukupnog stanovništva BiH. I samo podatak o ljudima koji su od rata poslije 1995. godine odselili iz BiH ili bili primorani da odsele. Poslije 25 godina ljudi su se snašli, osnovali svoje biznise, i normalno je da ulažu u svoju zemlji i logično da se taj priliv sredstava iz godine u godinu povećava – kaže Šehović.
Najlakši kontakt se ostvaruje putem finansija
Dodaje da dijaspora nikada neće zaboraviti svoju zemlju.
- Svi mi imamo rođake, prijatelje, roditelje, zemlju, kuću, stan u BiH. I htjeli ili ne, primorani smo ostati u kontaktu s ljudima u našoj državi. Svi oni imaju rođake, prijatelje ili kuću, zemlju, tako da su i primorani da ostaju u kontaktu, a najlakši kontakt se ostvaruje putem finansija. Moja majka je, recimo, u BiH, renovira se stan, popravlja se kuća, ja sam skoro svakog mjeseca u BiH. Prema našim podacima, priliv sredstava je pet i po milijardi eura - kaže Šehović.
On pojašnjava da se taj trend neće smanjiti, naprotiv.
- Samo se može povećavati. Osim zvaničnih doznaka, dosta sredstava se donese u džepu, pošalje po prijateljima ili, jednostavno, potroši u BiH – ističe predsjednik Saveza dijaspore.
Zakon o iseljeništvu
- Bez ikakve kritike, na osnovu realnih procjena, stvar je u tome što u BiH nije uređena zakonska regulativa prema iseljeništvu. Ne postoji zakon o dijaspori. Mi smo tražili i ministarstvo za dijasporu. Imamo zakonska ograničenja. Na pravnoj osnovi malo se tu luta kako da se mi konkretnije uključimo. Ima dobrih i loših iskustava. Posljednjih nekoliko godina ide dosta nabolje. U aprilu 2018. godine usvojena je politika o iseljeništvu koja kasnije treba da preraste u zakon o iseljeništvu. Ima pomaka i treba ići u tom smjeru – mišljenja je Šehović.
Najbrojnija dijaspora u Evropi
Na osnovu službenih podataka statističkih agencija zemalja prijema, kao i diplomatskih i konzularnih predstavništava BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH procjenjuje da ukupan broj stanovnika koji su porijeklom iz BiH, a žive u nekoj od zemalja prijema, približno iznosi oko dva miliona (uključujući i njihove potomke) u 51 državi.
- Ovo pokazuje da broj iseljenika u 50 zemalja prijema čini oko 53 posto današnjeg stanovništva u BiH, što bh. dijasporu čini jednom od najbrojnijih u Evropi – navodi se na stranici Restarta, poslovne ambasade za bh. dijasporu i bh. poduzetnike.
