Suđenje Karadžiću je "najvažnije u 23-godišnjoj historiji tribunala UN" i većinom se smatra testom da li moderni međunarodni krivični sistem može nametnuti odgovornost ratnim liderima, ocjenjuje The New York Times.
U Hagu je suđeno mnogim pojedincima za zločine u ratu u Jugoslaviji, ali je Karadžić, zajedno s ratnim komandantom bosanskih Srba Ratkom Mladićem, kojem tek treba da bude izrečena konačna presuda, najviši osuđeni zvaničnik, piše uticajni njujorški list, dodajući da je bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević, "čiji je ekstremni nacionalizam podstakao i omogućio krvav sukob", umro u pritvoru pri kraju suđenja, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tužilaštvo je tražilo povećanje kazne s 40 godina na doživotni zatvor što je uglavnom bio simboličan potez zato što Karadžić vjerovatno neće živjeti dovoljno dugo da odsluži dugačku kaznu, ukazuje list i dodaje da je odluka da mu se poveća kazna, "simbolična ili ne", izazvala aplauze rodbine žrtava iz BiH koja je pratila izricanje presude s galerije.
NYT prenosi ocjenu profesora slavistike i istočnoevropskih studija na Univerzitskom koledžu u Londonu Eric Gordy da je najvažnije da će poslije presude biti dokumenti o onome što se desilo, ali da je ipak osnovno pitanje da li će ti dokumenti postaviti osnovu za raspravu i povjerenje među ljudima koji su učeni da "uvijek sebe treba da smatraju žrtvama a ljude oko sebe svojim neprijateljima".
Ruka pravde
Rodbina žrtava je dvije decenije tražila pravdu između Haga i polja smrti gdje se i danas nalaze ljudske kosti, piše BBC. Za žrtve i njihove bližnje, koji su s galerije pratili kako je političkom organizatoru koji je stajao iza njihovih patnji rečeno da će doživotno biti u zatvoru, to je bilo nešto "najbliže pravdi što su osjećali da mogu dobiti".
Sličnu ocjenu iznosi i američki National Public Radio - NPR koji podsjeća da se Karadžić suočio s najtežim optužnicama za genocid, istrebljenje, ubistva i etničko čišćenje, kao i da je sledio Miloševićev primjer koristeći sudnicu kao političku pozornicu.
Ipak, Karadžić kao okorjeli kockar koji je volio poker i kojeg su u ranim danima rata novinari pratili po kockarnicma u srijedu je u Hagu "izgubio posljednju ruku protiv međunarodne pravde", ocenjuje NPR.
Podijeljena zemlja
Bosna i Hercegovina je, međutim, i skoro 25 godina od završetka rata i dalje podijeljena i polarizovana oko Karadžićevog naslijeđa, piše The Financial Times.
Član Predsjedništva BiH i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je bio svjedok odbrane na suđenju Karadžiću, tvrdi nakon presude Karadžiću da Haški sud nije pravičan, dok s druge stane predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović kaže da "potpuna pravda nije moguća ali da je (presuda) zadovoljenje za žrtve", prenosi londonski list.
Predsjednik, psihijatar, pjesnik pa i new age iscelitelj živio je različite živote, piše Agence France-Presse i ukazuje da je "ratni zločinac" sa 1.000 lica i poslije konačne presude međunarodne pravde i dalje osoba koja izaziva podjele u sudu javnosti.
Za međunarodnu zajednicu i njegove neprijatelje, bosanske Hrvate i Bošnjake, on je čudovište odgovorno za smrt desetina hiljada ljudi, dok je za mnoge Srbe i dalje heroj, poput likova iz srpske epske poezije, ocjenjuje francuska agencija.
