Bosna i Hercegovina je prva u Evropi, a druga u svijetu po smrtnosti djece usljed zagađenja zraka. I prije početka grijne sezone suočavamo se sa povećanjem zagađenja zraka. Zbog povećanja emisija štetnih plinova, prije svega u ložištima kućanstava, stručnjaci upozoravaju da je Bosna i Hercegovina na pragu najzagađenije zime, piše BHRT.
Prizori koji se ponavljaju svake godine. Masovnija upotreba uglja kao energenta za zagrijavanje negativno će utjecati na kvalitet zraka u našoj zemlji. Koji je i u ranijim godinama bio narušen, posebno u zimskim mjesecima, upozoravaju stručnjaci. Tome dodatno pridonosi povećanje cijena i nestašica drugih grijnih energenata. Zagađenje je najizraženije na području Zeničkog, Tuzlanskog i Sarajevskog kantona.
Na pragu najzagađenije zime
“Mi za 48 sati postajemo jedan od najzagađenijih gradova u cijeloj Evropi, i u svijetu. Toliko je jaka naša emisija, kad inverzija napravi poklopac, da mi nemamo šta raditi nego smanjiti emisiju, a to je dugoročan problem”, objašnjava ekspert za kvalitet zraka Martin Tais.
Dugoročan problem, o kome se priča samo u zimskom periodu. Bez konkretnih mjera i rješenja. Većim dijelom grijne sezone indeks kvalitete zraka u većim gradovima označen je kao nezdrav.
“Možemo reći da je stanje zaista alarmantno. Pogotovo ako uzmemo u obzir i to da je grijna sezona nešto što traje 6 mjeseci godišnje, minimum. Primjera radi, trenutno je zagađenje česticama PM 2.5, na šta sam ja posebno fokusirana, dvadeset sedam i po puta veće u odnosu na referentne godišnje vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije”, navodi ekolog Helena Stojić.
Rješenje je izbacivanje čvrstih goriva iz upotrebe
Polazna osnova za rješavanje problema je izbacivanje čvrstih goriva iz upotrebe, smatraju stručnjaci.
“Zamjena čvrstih goriva, kotlova i peći na ugalj i na drvo sa toplotnim pumpama, djelimično kotlovima na pelet, solarnom energijom, te u sistemima daljinskih grijanja korištenje toplotnih pumpi koje bi koristile otpadnu, geotermalnu i pitku vodu. Prema prognozama, time bi se moglo rješiti oko 60 posto ruskog gasa koji se trenutno koristi u sistemima daljinskih grijanja”, smatra energetski stručnjak Nihad Harbaš.
Sve su to dobro poznata rješenja, dodaje Harbaš. Međutim, bez dugoročnog plana i konkretnih poteza, siva zavjesa smoga navučena nad bh. gradovima, očito će biti realnost građana i ove, a možda i narednih godina.
