"BiH je druga najsiromašnija zemlja Evrope", "BiH je 20. najjadnija zemlja svijeta", "U našoj zemlji ima 57 javnih kuhinja, svakodnevno 19.000 ljudi se hrani u njima", "Čak 40.000 ljudi je u potrebi za hranom", ovo su medijski naslovi u posljednjih 12 mjeseci!
Ako se tome dodaju humanitarne organizacije poput “Merhameta”, “Crvenog križa”, koje, također, ljudima dostavljaju hranu, broj je zasigurno veći. A koliko je onih koji nisu ni na kakvim evidencijama, koji kopaju po kontejnerima, koji se odluče sjesti u frekventne ulice i ispružiti ruku moleći za koru hljeba?
Starci i djeca
Reporteri jučer su na ulicama Sarajeva u samo sat ordinirajući gradom zatekli desetine onih koji kopaju po kontejnerima ili koji prose. Starci i djeca su uglavnom na ulicama.
Ima i onih koji sakupljaju sirovine po smeću, poput papira ili limenki, ali je mnogo više onih koji traže koru hljeba koju je neko odbacio!
- Trebate u 7 sati ujutro doći, mi, stanari, često ostavimo hljeba ili ono što je iole normalno da se pojede, komad mesa, salamu, okačimo u jednu kesu na kontejner i onda ljudi koji nemaju šta jesti dođu i to uzmu prije radnika komunalnog - govori nam jedna stanarka ulice u sarajevskom naselju Grbavica.
U 20 javnih kuhinja “Merhameta” svaki dan utoli glad više od 8.000 osoba, što je na godišnjem nivou više od dva miliona obroka za socijalno ugrožene. Nažalost, taj broj raste iz dana u dan.
Rast cijena
I u Narodnoj kuhinji “Stari Grad” broj korisnika koji bukvalno živi od svoje “gide” je 651. Ali ovoga mjeseca se dodatno povećao broj onih koji traže obrok.
- Zima dolazi, ljudi jednostavno nemaju ni za ogrjeva, nemaju ni za lijekova, a moraju jesti, hraniti porodice… Sve je veći rast cijena, evo, mi imamo neku plaću, zamislite minimalna primanja, minimalne penzije, kako je njima da se snađu! Teška je situacija za cijelu BiH - kazao je Amir Radeljaš, upravnik Narodne kuhinje “Stari Grad”.
U kuhinjama “Crvenog križa” hrani se oko 2.700 korisnika. Međutim, veliki je broj siromašnih i gladnih za koje se ne zna...
Skoro polovina djece u siromaštvu
Prema međunarodnim standardima, skoro polovina djece u BiH živi u siromaštvu, a slobodno možemo reći da u siromaštvu živi i 80 posto umirovljenika u zemlji, izjavio je Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava.
- Prema podacima međunarodnih organizacija koje se bave pitanjem siromaštva u svijetu, ono što nas u BiH može zabrinuti jeste broj djece koja žive u teškom siromaštvu, a taj broj se stalno povećava, kao i broj starijih siromašnih osoba. Kada pogledamo potrošačke košarice, realne troškove života u BiH, onda će nam to biti jasan pokazatelj da smo jedna od zemalja u Europi u kojima stanovništvo živi najsiromašnije - kazao je Todorović.
