Bošnjačke asocijacije u PGŽ zajedno su organizirale tribinu povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine "BOSANSKI JEZIK-TEMELJ BOSANSKOHERCEGOVAČKE DRŽAVNOSTI"
Intoniranjem državnih himni Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine otvorena je tribina na kojoj su se u uvodnom dijelu programa predstavili članovi mješovitog pjevačkog zbora "Sevdalije" koji djeluju pri bošnjačkoj nacionalnoj zajednici za PGŽ i tom prigodom otpjevavši sevdalinke "Prođoh Bosnom kroz gradove" i "Moj dilbere" pod ravnanjem dirigenta Vedrana Bolića.
Moderatorica tribine bila je Šuhra Dumanić koja je uvodnom izlaganju pozdravila sve nazočne i akcentirala da smo počašćeni sa prisustvom naših pisaca i intelektualaca iz domovine.
U ulozi domaćina prisutnima se obratila predsjednica Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Garda Kastva Nafa Delimehić koja je istaknula da u hiljadugodišnjoj historiji borbe za kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine, njeni narodi i građani prošli su kroz razne historijske faze. Važan datum koji je po kozna koji put potvrdio odlučnost bosanaca i hercegovaca da očuvaju svoju državnost jer 25. 11. 1943. godine je prilika da se s dubokim poštovanjem sjetimo svih onih hrabrih bosanaca i hercegovaca koji su se toga dana prije 77 godina okupili u mome rodnom Mrkonjić Gradu sa zasjedanjem ZAVNOBIH-a kako bi potvrdili identitet državnosti Bosne i hercegovine. Dalje je naglasila da ovogodišnji Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježavamo pod uvjetima sa kojima se nikad do sada nismo susretali a to su posebni epidemiološki uvjeti ali ništa nas nije sprečavalo da na dostojanstven način poštujući sve propisane mjere prigodno obilježimo praznik naše domovine, rekla je Delimehić.
Na kraju se zahvalila svima na dolasku i poželjela im sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine riječima "Neka nam vječno živi naša Bosna i Hercegovina"
Od lokalnih predstavnika vlasti obratio se prvi čovjek Grada Kastva gradonačelnik Matej Mostarac koji se tom prigodom zahvalio na pozivu i najprije čestitao Dan državnosti BiH. Rekao je da ga izuzetno veseli što su za ovu tribinu odabrali Grad Kastav. Pisana riječ, odnosno jezik je nešto što Grad Kastav stvarno obilježava, mi smo prije 150 godina imali prvu čitaonicu za Istru i Primorje i prvi put u tom nacionalnom preporodu naši poznati autori su koristli hrvatski jezik kao takav u borbi protiv okupatora i priče vezane uz ratove, Italiju i fašizam i sve ono što se događalo u to doba, tako da evo sigurno je i ovo još jedna poruka koja će odjeknuti sa Kastva kao grada koji stvarno gotivi pisanu riječ. Ono što bi volio napomenuti sigurno da je Kastav isto tako dobar domaćin, vjerujem da svi ljudi pa i bošnjaci koji žive u Gradu Kastvu ugodno se osjećaju, da su rado ovdje i da će ovdje rado ostati a naravno ja ću se potruditi da svi oni žive i djeluju kako najbolje zaslužuju. Pohvalio se sa bratimljenjem Grada Kastva sa vezirskim gradom Travnikom u Bosni i Hercegovini.
Moderatorica je predstavila naše goste a to su Alen Kalajdžija, direktor instituta za bosanski jezik i književnost i Hadžem Hajadrević, predsjednik književnika Bosne i Hercegovine. Mnogo je stručnih radova koje potpisuje Alen Kalajdžija a navest ćemo da je recenzirao preko 30 udžbenika za osnovnu i srednju školu za predmet bosanski jezik i književnost, napisao je oko 50 znanstvenih i stručnih radova, jedan je od stručnih suradnika pri izradi rječnika bosanskog jezika autora Dževada Jahića i da svakako od njega još mnogo očekujemo iz ove oblasti.
Dalje sa obratio i sam Kalajdžija pozdravivši sve prisutne i čestitavši Dan državnosti naše domovine. Referirao sa na slovo ZAVNOBIH-a na kojem je odlučeno da BIH bude samostalna republika kao zajednica svih njenih naroda. Smjernice njegovog rada kako navodi usmjerene su ponajviše na naše mlade kojima u svim sredinama gdje je to moguće treba omogućiti nastavu bosanskog jezika kako bi i kroz jezik imali stalni kontakt sa Bosnom i Hercegovinom.
Kalajdžija je napomenu da je u jednom takvom projektu obišao mnoge županije u Hrvatskoj gdje je nastojao približiti ovu tematiku svima nama kako bi se u svim sredinama gdje žive pripadnici naše nacionalne manjine omogućila nastava po C modelu. U svom izlaganju referirao sa i na period stigmatizacije u kojem smo bili dosta zapostavljeni kao nacija koja je prije toga imala visoko razvijenu jezičnu kulturu. Svaka država je povezana sa svojim službenim jezikom pa tako i Bosna ima duboke historijske korijene o upotrebi bosanskog jezika a radi se dakako u najstarijem pisanom dokumentu povelji Kulina bana koja već stoljećima svjedoči državotvornost i gospodarsku stabilnost naše države u njenim počecima
Bosna je središte jednog kulturnog i historijskog rariteta a to su stećci kojih je u Bosni i Hercegovini otkriveno jako puno i ovo je stvarno jedan od jako bitnih temelja naše države jer na njima je mnogo toga zapisano o našim precima i nama a oni su naš zaštitni znak i prepoznatljiv brend svugdje u svijetu.
Pjesnik, prozni pisac, esejist, publicist, urednik, prevodilac itd. bio je naš drugi gost Hadžem Hajdarević. Objavio je mnoge knjige pjesama, preko 30 knjiga od čega 12 knjiga poezije, autor je mnogih školskih udžbenika za osnovne i srednje škole, aktivni je član unutar bošnjačke zajednice kulture preporod, član je PEN-a i predsjednik društva pisaca Bosne i Hercegovine.
U svom sadržajnom izlaganju nadovezao se na tematiku jezika kao temelja državnosti svake države gdje je pri tome rekao da narod bez države i prostora u kojem živi je poput planetarnog nomada koji ne može ninakoji način da se snađe. Mi smo početkom devedesetih godina prošlog stoljeća bili poput velikog evropskog pokretnog muzeja u smislu da je rat mnogo toga odnio a u isto vrijeme i donio spoznaju o tome šta znači zemlja, šta znači država i šta znači identitet i povijest tradicije kojoj se pripada. Bosna je opstala zato što je uvijek bila zemlja, zašto bivša država nije opstala, zato što nikada nije bila zemlja, bila je država, zašto nije opstao SSSR jer je bio država, nije bio zemlja. Mi imamao prelijepu zemlju i imamo državu kakvu imamo ali je jako važno u svijesti ovdašnjeg čovjeka, svake individue razviti tu energiju koja će na najbolji način tu lijepu zemlju, to patriotsko osjećanje približiti onome što zovemo država.
Povijest Bosne je povijest najrazličitijih mogućih drama, nažalost mnogo toga mi ne znamo , evo kad je u pitanju jezik, moj kolega Kalajdžija je jako uvjerljivo detektirao mnoge probleme kad je u pitanju bosanski jezik. Ona daleka 1850 godine, toga 28. maja kada su se u Beču sastali petorica hrvata, dva srbina, jedan slovenac, konstruirali su nešto što su nazvali srpsko-hrvatskim ili hrvatsko-srpskim jezikom. Niko,nikada nije govorio tim jezikom već se govorilo bosanski, srpskim, hrvatskim ili crnogorskim ali je svejedno ova konstrukcija je nametnuta i važno je da imamo u vidu da je nastava na bosanskom jeziku što je istaknuo prof. Kalajdžija izvođena daleko prije dolaska Austro-ugarske. Balkanski historiografi koji su više guslari historije nego naučnici vrlo često vole da podmeću jednu laž kako je u Bosni Austro-ugarska uvela bosanski jezik. Ne, već je uvela srpski i hrvatski i to je suština ali kako je pitanje jezika pitanje i čovjekove slobode onda naravno mi prihvatamo da svako onaj koji kaže da se njegov jezik tako zove i mi to prihvatamo jer napad na jezik je napad na biće čovjeka, sve što živimo, pamtimo osjećamo, sve je u jeziku.
Profesor Hajdarević je na kraju izlaganja sve prisutne počastio sa nekoliko lijepih stihova iz svojih književnih djela koja su bila ujedno i prezentirana na ovoj tribini.
Jedan od organizatora, odnosno Predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Grada Crikvenice, Denis Beganović u video projekciji predstavio je svoj književni rad "Bosna za sva vremena" u interpretaciji Damira Marasa, čovjeka koji ima jako dobru suradnju sa našom nacionalnom manjinom i često je naš suradnik u mnogim manifestacije i ovom prigodom mu se mnogo zahvaljujemo u ime svih naših asocijacija.
Organizatori tribine su bil:
-Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Kastva.
-Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Rijeke.
-Vijeće bošnjačke nacionalne manjine za PGŽ.
-Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Općine Viškovo
-Bošnjačka nacionalna zajednica za PGŽ
-Udruga mladih Bošnjaka i prijatelja Grada Rijeke i PGŽ te
-Predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Grada Crikvenice.
