Bosanska Krupa je nakon rata bila među tri najviše razrušene lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini
Smještena na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, u dolini Une i Krušnice, Bosanska Krupa je krajiški gradić ukrašen prirodnim ljepotama i kulturno-historijskim blagom. Iako je nekada davno bila periferna teritorija keltsko-ilirskog plemena Japoda, danas je to savremeni evropski gradić koji iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja iz raznih krajeva Evrope.
Tvrđava i djevojka
Ime je dobila po staroslavenskoj riječi “krupa”, koja ima više značenja, a prema jednoj od najprihvaćenijih teorija, Bosanska Krupa je dobila ime po djevojci koja se zvala Krupana i koja je živjela u mjestu na kojem je sada Krupa. Jedno vrijeme bila je pod upravom hrvatskih kraljeva i Ugarske, a u 10. stoljeću ulazi u sastav župe Pset, kojoj se u 13. stoljeću gubi ime. Tvrđava, koju je, prema legendi, sazidala djevojka Krupana, postojala je u 13. stoljeću.
“Tvrđava pod nazivom Mali Pset prvi put se spominje još u 13. stoljeću i u to vrijeme je predstavljala važnu vojno-odbrambenu ulogu između Istoka i Zapada. Kroz svoju historiju Stari grad je pretrpio mnogobrojna rušenja, ali je uspio sačuvati glavne konture prvobitnog izgleda. Smještena je u samom centru grada Bosanska Krupa. Uz tvrđavu se nalaze katolička crkva, pravoslavna crkva i džamija, što nam govori o multikulturalnoj raznovrsnosti ovog grada”, kaže Šefik Veladžić iz Turističkog info centra Bosanska Krupa.
Bosanska Krupa je nakon rata bila među tri najviše razrušene lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini. Mještani su po povratku u svoj grad zatekli popaljene i devastirane kuće, stanove, javne ustanove, historijska, kulturna i vjerska obilježja.
“Obnovljeno je gotovo 10.000 stambenih objekata. Otklonjena je i ratna nepravda nanijeta vjerskim i institucijama kulture, historijskog naslijeđa i sporta. Uz 60 džamija i pravoslavnih crkava, obnovljena je i šest stoljeća stara katolička crkva”, kaže Armin Halitović, načelnik općine.
Dobre prilike i bogati resursi
Bosanska Krupa je, prema riječima načelnika Halitovića, prva u proizvodnji mlijeka, jagodičastog voća, povrća i meda na području Unsko-sanskog kantona, a postaje i grad malih sajmova čiju okosnicu čine proizvođači zdrave hrane i osiguranje razvojnih programa i uslova boljeg življenja.
“Mnogo je toga što je urađeno nakon rata da bi se stvorio prvo prihvatljiv, a kasnije ugodan životni ambijent. Isto tako, mnogo je projekata koje u tu svrhu trenutno radimo i koje tek planiramo započeti. Radili smo na osposobljavanju i opremanju poslovnih zona i radit ćemo to i dalje. Trenutno se rekonstruišu objekti nekadašnje svinjogojske farme na Pučeniku, gdje će u skorije vrijeme firma Arifagić Investment otvoriti modernu farmu norveških goveda i zaposliti desetke ljudi. Svi ovi projekti, uz more drugih, posebno onih koji se odnose na privredu i zapošljavanje, daju nam nadu da će Bosanska Krupa zaista biti poželjna i privlačna sredina iz koje mladi neće odlaziti, što je trenutno slučaj i sa Krupom i svim drugim sredinama u našoj zemlji, već naprotiv – da će ljudi dolaziti i uživati u svemu onome što imamo i što zaista zavrjeđuje svaku pažnju”, ističe načelnik Halitović.
Turistička ponuda općine bazirana je na izuzetnim prirodnim ljepotama, čak i u samom centru grada, kao i bogatim kulturno-historijskim naslijeđem. Turisti koji se odluče posjetiti ovaj prelijepi gradić, smješten na obalama dviju rijeka, zaista imaju šta vidjeti.
“Turistima se nudi posjeta Starom gradu, tvrđavi Pset, koja se nalazi u samom centru grada, na obali rijeke Une. U podnožju Starog grada nalazi se i stari drveni most koji povezuje obale Une i preko kojega se dolazi do izletišta Male ade, koje se sastoji od sedam riječnih ada na Uni povezanih drvenim mostovima, opremljenih potrebnim mobilijarom, dječjim igralištem, ljetnim terasama… U gradu se nalazi i kamena zgrada Doma kulture, koja je građena 1902. godine, u kojoj je smješten nacionalni spomenik ‘Zavičajna zbirka grafika Boška Karanovića’, koja je također zanimljiva turistima. Iz grada vodi i 4,5 kilometara duga pješačka staza prema uređenom izletištu Šujnovac koje je svojim položajem u kotlini koja vodi do planine Grmeč svojevrsna vazdušna banja. Tokom turističke sezone održavaju se mnogobrojne kulturno-sportske manifestacije, a tradicionalna manifestacija ‘Unski lađari’ održava se već 40 godina u toku ljeta i ona je zapravo utrka tradicionalnih unskih lađa koja okupi više hiljada gledalaca”, kaže Veladžić.
‘Zaslužujemo više’
Kao u slučaju ostalih gradova na području Unsko-sanskog kantona, odnos kantonalnih vlasti prema Bosanskoj Krupi nije na zadovoljavajućem nivou, ističe načelnik Halitović. Premalo investiranja i nedovoljno brige prema ovom gradu nisu spriječili općinsko rukovodstvo da stvari podigne na viši nivo.
“Ilustracije radi, u poslovnu zonu ‘Pilana’ Općina Bosanska Krupa je uložila preko četiri miliona maraka (dva miliona eura), dok ulaganja privatnog sektora prelaze i 20 miliona maraka (deset miliona eura). Vlada Unsko-sanskog kantona od tog novca osigurala je samo oko 100.000 KM. I kod drugih projekata, ako uopšte ima potpore, sličan je omjer. Nije to toliko žalosno koliko, zapravo, činjenica da oni ne finansiraju ono što je u njihovoj nadležnosti. Ne stvaraju sigurne uslove za obrazovanje i liječenje. Općina Bosanska Krupa je zbog svoje djece, svojih građana, morala rušiti dijelove škola, praviti krovove, raditi grijanje u ustanovama i još mnogo toga. Nisam nerazuman, zaista shvatam da smo svi u teškoj poziciji, ali definitivno očekujemo i zaslužujemo više. Nadam se da će nekad uvidjeti koliko se Bosanska Krupa bori, da će konačno prepoznati realne potrebe i da će pružati veću podršku”, kaže na kraju načelnik Halitović.
Problem mladih je identičan problemima njihove generacije u ostalim bh. gradovima. Prevelika ispolitiziranost u društvu ostavila je trag na njima, pa odlaze preko granice u potrazi za boljim životom. Ali Elma Velić-Bešić, profesorica engleskog jezika i književnica, mišljenja je da treba ostati ovdje i vlastitim potencijalima graditi bolju budućnost.
Grad velikog potencijala
“U Bosanskoj Krupi mnoge su mogućnosti. Mi smo mali grad koji, možda, mladima nije privlačan u potpunosti, i često odlaze u potrazi za većim, boljim, interesantnijim, bogatijim, raznovrsnijim mjestima i gradovima. Ono što Bosanska Krupa nudi jeste toplina, dašak duše koji možete naći samo u nekim gradovima. Ne bih se osvrtala na negativne strane onoga što ne možemo u Krupi, već na ono što mi, mladi, želimo i trebamo uraditi. Ne možemo čekati da neko nama da posao, da se ustupi mjesto, jer, iskreno, to se nikad neće desiti. Trebamo ustati, zavrnuti rukave i početi nekako tražiti načine kako da uspijemo”, smatra Elma.
O Bosanskoj Krupi će se, kaže, još mnogo pozitivnih stvari čuti, jer grad ima mnogo potencijala, kako prirodnih ljepota tako i mladih, talentiranih ljudi koji samo trebaju priliku da pokažu svoje sposobnosti.
“Bosansko-krupska kulturna, akademska i umjetnička historija je bogata, iako smo mali grad, i to treba i ostati, i planiram ustrajati u ideji da nije najbolje rješenje otići, već prihvatiti ono što ti se nudi i napraviti ga boljim. Vjerujem u mlade ljude, u njihovu sposobnost i vještine, u znanje i nadam se da će to i ovi ‘stariji’ prepoznati i znati nam vjerovati i dati veće mogućnosti i više prostora. I sve dok radimo na napretku, čak i za sebe same, doprinosimo koliko-toliko i drugima.”
