Bosanac izračunao je koliko novca zapravo treba za proizvodnju jednog hljeba, a iznos koji je dobio iznenadio je mnoge. Prema njegovim proračunima, trošak proizvodnje jednog hljeba iznosi samo 0,37 feninga. Međutim, realna cijena koju građani plaćaju za hljeb na tržištu je čak 2 KM po komadu piše Crna-Hronika.
Po njegovoj matematici i receptu, za jedan hljeb mu je potrebno, brašno, vode, kvasca, soli i trošak struje za pečenje hljeba. Pa je tako dobio sljedeću računicu:
- 300g brašna – brašno 20.000 – 25 kg – 0,800 po KG
- 200ml vode – voda 1.100 – 1000l – 0,001 po litru
- 7g kvasca – kvasac 10,757 kg – 0,011 po gramu
- 10g so – so – 1,400 – 1kg – 0,001 po gramu
- 20 minuta počenje – struja . 0,170 – 1 kWH – o,003 po minuti
Cijena materijala za 1 proizvod hljeba je sljedeća
- Brašno 300g – 0,24 feninga
- Voda 200ml – 0,00022 feninga
- Kvasac 7g – 0,07532 feninga
- So 10grama – 0,014 feninga
- trošak struje 20 minuta – 0,039667 feninga
- SUMA: 0,369 feninga po komadu
Da se napravi jedan hljeb treba sirovine 0,37 KM. Kako je onda prodajna cijena hljeba 2 KM? – Niko ne pravi samo 1 hljeb u pekaraam nego 20 hljebova za 20 minuta – tvrdi Bosanac u svom izračunu što bi matematički bilo još jeftinije jer se gleda proizvodnja na količinu.
Zvanične informacije iz pekarskih sektora potvrđuju ove tvrdnje. Otkupna cijena pšenice u Bosni i Hercegovini kreće se između 30 i 40 feninga po kilogramu, dok je otkupna cijena brašna ispod 1 KM. S obzirom na to, lako je izračunati da od jednog kilograma brašna, koji košta manje od marke, može se napraviti četiri hljeba, a svaki od njih prodaje se za dvije marke. To znači da kilogram brašna, koji košta samo marku, rezultira kilogramom kruha koji na tržištu dostiže cijenu od osam maraka.
Iako proizvođači hljeba često navode da cijena hljeba uključuje dodatne troškove poput plata radnika, najma prostora i električne energije, ostaje nejasno zašto cijena proizvodnje hljeba i dalje ostaje tako visoka, posebno u odnosu na cijenu brašna.
Pitanje koje se postavlja je: ako je proizvodnja hljeba tako jeftina, zašto potrošači i dalje plaćaju značajno više? Mnogi smatraju da bi kupnja brašna kao osnovnog sastojka mogla biti daleko isplativija opcija za krajnje potrošače.
