U blogu, objavljenom na web stranici Evropske službe za vanjske poslove, Borrell je rekao da je njegova neformalna večera “s liderima šest zemalja Zapadnog Balkana” u utorak bila “važna jer je region trenutno ponovo na raskršću po pitanju evropskih integracija”.
Posljednjih mjeseci primijetili smo frustraciju na njihovoj strani prema EU i povećanje nacionalističke retorike koja uglavnom doprinosi podjelama. Diskusija je jasno pokazala da je proširenje gotovo egzistencijalna tema koja ujedinjuje region. Svi lideri (sa Zapadnog Balkana) rekli su da integraciju u EU stavljaju na vrh svojih agendi”, naveo je Borrell, prenosi CdM.
Povodom neformalne večere s predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, premijerima Srbije, Kosova, Albanije i Sjeverne Makedonije, Anom Brnabić, Albinom Kurtijem, Edijem Ramom i Zoranom Zaevom, i predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom, Borrell je kazao kako je želio da “otvoreno i neformalno razmijeni mišljenja s liderima o njihovim zabrinutostima i prijedlozima za region i njegovu evropsku budućnost, kao i o više strateškom pristupu evropskoj vanjskoj politici”.
Naglašava kako je potrebno “malo znanja o evropskoj historiji da bi se razumjelo zašto region ostaje podložan nestabilnosti, a njegov proces integracije u EU složen”.
Ratovi 1990-ih ostavili su duboke rane koje su još daleko od zacijeljenih, uprkos vremenu koje je prošlo od Daytonskog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu i prekida vatre između Srbije i kosovskih boraca za nezavisnost 1999. godine. Uz tu tešku historiju, Rusija i Kina pokušavaju da povećaju svoj utjecaj i oslabe EU u regionu”, kazao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku.
Dodao je da su situaciju nedavno pogoršale pandemija koronavirusa i njene ekonomske i socijalne posljedice, uprkos naporima EU i njenih država članica, koje su mobilizovale 3,3 milijarde eura da pomognu oporavak regiona.
Politike identititeta jačaju u regionu i sa njima vidimo opasne ideje o prekrajanju granica duž etničkih linija. Takvi narativi su potpuno suprotni evropskoj integraciji”, poručuje Borrell.
Potcrtava da je, imajući u vidu takav razvoj događaja, stavio Zapadni Balkan na dnevni red prethodnog Vijeća EU za vanjske poslove i dodaje da je to bio prvi put od 2018. godine da je na sastanku tog tijela vođena takva diskusija.
Ministri vanjskih poslova su izrazili zabrinutost zbog mogućnosti ‘gubitka regiona’ i istakli odlučnost da se angažuju na približavanju Zapadnog Balkana njegovoj evropskoj budućnosti. Moramo da učinimo 2021. godinom preokreta u odnosima EU i Zapadnog Balkana u svim oblastima”, napominje Borrell.
Kaže i da su se šefovi diplomatija članica EU složili – da kada Zapadni Balkan “isporučuje” preuzete obaveze, onda i EU treba da postupa u skladu s obećanjima.
Konkretno, Albanija i Sjeverna Makedonija očekuju otvaranje pregovora o članstvu s EU u junu, a međuvladine konferencije očekuju i Srbija i Crna Gora. Liberalizacija viznog režima za Kosovo dugo kasni: ta zemlja je ispunila sve potrebne kriterijume i sada je potreban napredak po ovom pitanju. U potpunosti ću podržati viznu liberalizaciju za Kosovo. U junu ću posredovati u još jednoj rundi dijaloga Beograda i Prištine”, najavio je.
Poručuje i da “sveobuhvatni pravno obavezujući sporazum Srbije i Kosova također dosta kasni” i da Bosna i Hercegovina ovu godinu bez izbora treba u potpunosti da iskoristi za teške pregovore i odluke o izbornim reformama, vladavini prava i neophodnim ustavnim amandmanima.
Borrell podsjeća na povezanost EU i regiona, navodeći da je Unija vodeći trgovinski partner svim zemljama zapadnog Balkana, sa gotovo 70 posto ukupne trgovine regiona.
Tokom proteklih deset godina naša trgovina je porasla gotovo 130 posto. Izvoz Zapadnog Balkana u EU povećan je 207 posto. U 2018. godini više od 65 posto stranih direktnih investicija u regionu bilo je iz EU”, zaključuje šef evropske diplomatije.
