Predsjednik PDP-a Branislav Borenović je, gostujući u Rezimeu Federalne televizije, rekao kako "nije za nametanje bilo kakvih odluka jer one unose dodatne turbulencije i tenzije".
- Ja sam više pristalica toga da sve probleme u ovoj zemlji treba da rješavaju institucije. Pitanje vezano za državnu imovinu je prisutno već mnogo godina. Više od desetak godina je prošlo kako je i napravljen taj sporazum još 2012. godine koji su potpisali lideri šest političkih partija, od kojih su tri i danas na vlasti - SNSD, SDA i HDZ.
On je definisao taj teritorijalno-funkcionalni princip koji treba da razriješi pitanje imovine iz sukcesije i svega onoga što je još 2005. godine zabranilo da se raspolaže u ovoj zemlji od strane visokog predstavnika. Nisam zaista za nametanje bilo kakvih odluka od strane bilo koga van BiH, osim domaćih institucija, jer one proizvode zaista bespotrebne tenzije i ušli smo u tu neku vrstu turbulencija koje su već nekoliko dana prisutne. Mislim da to ne doprinosi stabilizaciji - kazao je Borenović.
Podsjeća da je 2012. godine potpisan sporazum o principima rješavanja pitanja imovine u BiH.
- Sa namjerom da to ide odmah u Parlamentarnu skupštinu, prijedlog zakona koji bi to konačno riješio na način da se kroz taj teritorijalno-funkcionalni princip raspolaže onim dijelom imovine koji je potreban za njegovo vršenje vlasti, što bi značilo da bi tom imovinom najmanje raspolagale institucije BiH jer nemaju puno potrebe za imovinom.
Najvećim dijelom entiteti RS i Federacija, a ubjedljivo najviše imovine bi ostalo na raspolaganju lokalnim zajednicama, što je sasvim logično. Međutim to nije došlo u PS BiH. Mislim da je tada jedan dio bošnjačkih političkih struktura jednostavno stao sa implementacijom odluke koja je potpisana u Banja Luci te 2012. godine vjerujući da se može doći do nekog drugačijeg dogovora. Ja mislim da je to pogrešno, da je trebalo tada završiti posao vezano za imovinu.
Imam također osjećaj da vlast kao da i ne želi da riješi to pitanje. Kao da želi da ima uvijek izvor potencijalnog konflikta. Kao da ostavlja namjerno neke teške političke teme, koje su tada bile usaglašene, da budu otvoreno pitanje kako bi u datom momentu mogle posegnuti za tim da stvore neku vrstu tenzije. Najveću odgovornost za neriješeno pitanje imovine snose i SNSD i SDA i HDZ jer su čitav taj period suštinski oni bili vlast.
U ovom mandatu, zadnje 4 godine, apsolutna vlast i u Republici Srpskoj i u Federaciji i u zajedničkim institucijama. I umjesto da to bude dominantno pitanje koje će tretirati, a ne da se stalno stavlja po strani. Nažalost, mi stalno živimo u turbulencijama u nekim političkim izazovima i stalno se otvaraju teme koje stoje kao nešto što treba razriješiti. Evo deset godina pitanje imovine stoji neriješeno. Visoki predstavnici su to nekoliko puta nametali to kao obavezu, pa i gospodin Šmit (Christian Schmidt) je uradio nešto što, po meni, nije dobro, da se mimo institucija donose odluke koje na određen način zaustavljaju procese koji su trebali biti razriješeni."
Šmit je realnost
Borenović navodi da korištenje bonskih ovlasti treba da bude prošlost.
- Onog momenta kada se ne budu koristile bonske ovlasti i kada bilo ko u ovoj zemlji donosi zakone ili odluke umjesto domaćih institucija, to je loša poruka. To pokazuje da mi kao društvo nismo sazreli, da mi nismo ozbiljno demokratsko društvo u kojem institucije treba da rade svoj posao. Mi smo imali jedan period zatišja kada su u pitanju nametnute odluke.
One su ponovo došle u tu neku sferu političkog interesovanja u junu prošle godine kada je nametnut Zakon od strane Valentina Inzka, a imamo i ovu nametnutu odluku koja je došla od gospodina Šmita, a koja u suštini pokazuje da su bonska ovlaštenja još uvijek prisutna i da u 2022. godini nemamo pravo da budemo zadovoljni stanjem demokratije ili razvojem društva u kojem se nalazimo, da institucije su potpuno u jednom potlačenom položaju, ne daju adekvatan odgovor na sve te izazove s kojima se suočavamo - rekao je Borenović.
O posjeti Kristijana Šmita Aleksandru Vučiću kaže:
- To pokazuje da je Šmit realnost. On je tu. On je prisutan. Može neko njega da osporava na način da nije prošao kompletnu proceduru u UN-u, ali on je tu. 95% zemalja ga prihvata kao stvarnost koja je tu u BiH, koji donosi određene odluke sa kojima mi možemo da se složimo ili ne. Na tim odlukama neko likuje ili gradi neku svoju političku budućnost. Neko ih naravno osuđuje.
Današnja (jučerašnja) posjeta i razgovor gospodina Šmita sa predsjednikom Srbije pokazuje da je on zaista realnost i da trebamo tragati za nekim rješenjem kompletne situacije i da dio tih rješenja može da bude i Šmit sa određenim adekvatnim odlukama, posebno kad je u pitanju nametnuti zakon vrlo osjetljivog sadržaja koji je njemu ostavio u amanet bivši visoki predstavnik Valentin Inzko koji je uradio, po meni, jednu vrlo, vrlo lošu stvar za BiH.
Ističe da je Parlament BiH bio živ zahvaljujući opoziciji.
- To je apsurd. U svakoj normalnoj zemlji vlast, Vijeće ministara u BiH treba da predlaže zakone, da dostavlja materijale u Parlament. To se nije dešavalo. Možemo na prste jedne ruke nabrojati koliko je bilo zakonodavnih aktivnosti od strane Savjeta ministara.
A na desetine zakona su predlagali opozicioni poslanici, koji su prolazili u Predstavničkom domu, ali su obarani u Domu naroda gdje dominantno vlast imaju ove tri političke partije i primarno SNSD koji ima četiri od pet delegata iz reda srpskog naroda zahvaljujući podršci SDA. Oboren je i prijedlog za smanjenje akciza na gorivo, kao i smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice - istakao je predsjednik PDP-a.
Ili integracija ili izolacija
Borenović smatra da Vučić vodi jednu vrlo mudru, ozbiljnu, racionalnu politiku.
- Srbija je jedna od prvih zemalja koja je odmah reagovala kad je u pitanju i akcizna politika i zamrzavanje određenih cijena, kad je u pitanju i punjenje robih rezervi. Pokazala je Srbija i kako se odnosi prema zdravtsvenim izazovima. Pokazala je kako se nosi sa svim tim ključnim problemima koje nekada možda ne možete da procijenite u datom momentu, ali možete da reagujete brzo i odlučno, što danas kod nas vlast ne radi.
Mislim da će Srbija, prije svega, voditi interes Srbije i njenih građana kada su u pitanju i evropske integracije i ta jedna politika koja je do sada bila zaista na najveći mogući način neutralna, iako su vrlo složeni izazovi. Ovi izazovi koji su vezani za krizu koja se dešava u svijetu, pogotovo rat u Ukrajini, pokazuju da je jako teško biti neodlučan, da će sve više tražiti od zemalja da donesu odluku na kojoj su strani.
S te strane, mislim da će Vučić voditi računa da se na jedan dugoročan način prije svega vodi računa o stabilnosti Srbije, ali i cijelog regiona. Treba spuštati tenzije, treba birati riječi. Mislim da smo umorni od teških riječi, od verbalnih sukoba - kazao je Borenović.
Borenović je rekao da nakon dužeg vremena nekoliko odluka nisu prošle dvotrećinsku većinu u NSRS-u.
- Moramo konačno shvatiti i u RS-u i u BiH, ali i u cijelom regionu, da su ovdje dva puta. Ili integracija ili izolacija. Treće ne postoji. ili ćemo biti dio uređenog društva u kojem ćemo poštovati standarde, pravila, procedure, u kojem će zakoni jednako vrijediti za sve. Najveća pošast sa kojom se ovo društvo suočava je korupcija.
Jedino izbori mogu promijeniti situaciju
O sankcijama Velike Britanije za Dodika i Cvijanović kaže da su očigledno krenuli u neku vrstu obračuna sa određenim zemljama koje imaju određena saznanja koja se tiču korupcije.
- Nikad se ne radujem tuđoj muci, nisam za bilo kakve lične sankcije koje dolaze ponovo izvana. Ja sam samo za dvije vrste sankcija - izbornu i od strane domaćeg pravosuđa. Snažno ćemo insistirati da pravosuđe da odgovore na brojne koruptivne afere - rekao je Borenović.
Naglašava da jedino izbori mogu promijeniti situaciju.
- Mislim da ljudi nisu u potpunosti svjesni koliko su izbori šansa za promjene. Ako je sve dobro, slobodno trebate glasati za vladajuće strukture. To je šansa da ih nagradite. ali ako nije dobro hajde da mijenjamo. Da damo šansu ljudima koji hoće da promijene ovaj nakaradni model ponašanja, ovaj nesistem vrijednosti - kazao je Branislav Borenović za Rezime Federalne televizije.
