U izvještaju Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) za prošlu godinu otkriveno je da se kroz finansijski sistem BiH svake godine “pere” desetine miliona KM.
Prema podacima, u 2022. godini kroz legalne novčane tokove BiH je prošlo oko 13,63 miliona KM nelegalno stečenog novca, dok je pričinjena materijalna šteta od prijavljenih krivičnih djela iznosila 5,43 miliona maraka, piše Oslobođenje.
Međutim, stvarni obim pranja novca vjerojatno je daleko veći od ovih zvaničnih cifara. Ekonomista Igor Gavran ističe da je visoke cijene nekretnina u BiH moguće povezati s pranjem novca te da sumnja kako se radi samo o desetinama miliona KM godišnje.
Kako se novac pere u BiH? Nekretnine, banke, ugostiteljstvo, osiguravajuće kuće, kladionice, kockarnice, saloni ljepote – sve su to djelatnosti preko kojih se novac može oprati. Gotovinske transakcije su još uvijek česta pojava u zemlji, što olakšava pranje novca. Gavran naglašava potrebu za smanjenjem gotovinskih transakcija i prelaskom na elektronske transfere radi lakše kontrole porijekla novca.
Sanel Halilbegović, profesor Internacionalnog Burch univerziteta, ističe da se novac u BiH često pere na primitivan način, bez suptilnosti i sofisticiranosti. To pokazuje da možda nedostaje kapaciteta ili volje za primjenom naprednijih metoda pranja novca poput kriptovaluta.
Iako je BiH usvojila Zakon o sprečavanju pranja novca, broj presuda za ovo krivično djelo ne odražava stvarno stanje u državi. Potrebno je još mnogo napora kako bi se suzbilo pranje novca i osiguralo transparentno poslovanje u finansijskom sektoru. Borba protiv prljavih para zahtijeva kontinuirane napore kako bi se smanjila šteta i očuvala integritet finansijskog sistema zemlje.
