Bogić je bivši član Predjedništva SFRJ, jedan od najčestitijih političara sa ovih prostora.
Bogić Bogićević bio je učesnik historijske sjednice Predsjedništva SFRJ koja se održala 12. marta 1991. godine kada je ovaj organ odlučivao o uvođenju vanrednog stanja u SFRJ. Formalno, vojni vrh predlaže podizanje borbene spremnosti, ali je stvarni cilj bio vojnim udarom uvesti vojnu upravu u Sloveniju i Hrvatsku te vojno-političkim mjerama srušiti političko vodstvo u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.
Bio je član Predsjedništva SFRJ od 16. maja 1989. do septembra 1991. godine. Za člana Predsjedništva SFRJ izabran je referendumom građana Bosne i Hercegovine, 25. juna 1989. godine, između pet kandidata, te tako postao prvi, demokratski izabran član Predsjedništva SFRJ iz SR BiH. Pored toga obavljao je funkciju Predsjednika Saveznog savjeta za zaštitu ustavnog poretka.
Zajedno sa makedonskim članom Predsjedništva Vasilom Turpukovskim, bio je posrednik u pregovorima između slovenačke vlade i Vrhovne komande JNA o puštanju regruta i deblokadi kasarni tokom desetodnevnog rata koji se vodio između slovenačke Teritorijalne odbrane i JNA.
Ratni period 1992–1995. proveo je u Sarajevu. Bio je poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH, te predsjednik Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine.
Za sebe je uvijek, pa tako i u smislu odlučivanja u Predsjedništvu SFRJ, govorio da nije Srbin po profesiji ili znatu.
"To što pripadam srpskom narodu nikada nisam pretvorio u svoju profesiju ili svoj zanat.
Danas, nažalost, u Bosni i Hercegovini veliki broj ljudi je svoju naciju pretvorilo u svoju profesiju a mržnju u zanat. I na tome dobro radimo 25 godina, što vodi iz katastrofe u još veću katastrofu", kazao je Bogićević.
