U okviru projekta “Krajiškim stazama kulturne baštine” u 2025. će biti uređena i kapija Unsko-sanskog kantona.
Na 521 metar nadmorske visine, gdje rijeka Sana ulazi u stjenovitu klisuru Lubice i Želina, na lijevoj obali i na vrh stijena smješten je Stari grad Ključ, glavna turistička atrakcija istoimene općine.
Posljednju deceniju urađeno je mnogo manjih projekata na Starom gradu, od asfaltiranja, uređenja platoa, prekrivanja kula, postavljanje stolova, parkinga, uvođenje rasvjete i vode. Ipak, Ključani vjeruju da će 2025. godina biti presudna za obnovu Starog grada i iskorištavanje njegovog turističkog potencijala. Općina je dobila mladog načelnika Jasmina Musića, koji nema opoziciju. I sam premijer USK-a Nijaz Hušić obećava im bezuslovnu podršku, a izjavio je i da Ključ u ovom mandatu mora napraviti iskorak kako ne bi ostao nerazvijena općina, jer bi to smatrao vlastitim neuspjehom.
Novčići, ćupovi
S obzirom na to da se iz pravca Sarajeva Ključ nalazi na ulazu u Unsko-sanski kanton, logično je da se smatra njegovom kapijom, a Ključani zbog specifične uloge u istoriji svoj stari grad smatraju ključem Bosne i Hercegovine.
Naime, nakon Bobovca i Jajca, posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević je u ovoj tvrđavi našao posljednje utočište pred najezdom Osmanlija. Tu je i zauvijek prestala da postoji srednjovjekovna bosanska država, nakon što se Tomašević predao u Ključu, poslije čega je pogubljen u Jajcu.
Čuveni pjesnik Aleksandar Sergejevič Puškin opisao je tu posljednju noć i Stari grad Ključ u svojoj poemi “Kraljevo snoviđenje”. Naravno, ključka tvrđava je mnogo starija, imala je značaj i u rimskom periodu, a čuva zidine i miljokaze stare i po 2.000 godina.
Ključ je bio značajan za završetak i posljednjeg rata, kao jedna od općina koja je oslobođena u posljednjem pohodu Armije BiH, a neki dijelovi ključke teritorije zamijenjeni su između FBiH i RS-a i nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
– Naš stari grad je nacionalni spomenik i pod zaštitom je BiH. U to vrijeme pronađeno je mnogo arheoloških artefakata na ovom lokalitetu kao što su novčići, ćupovi pa čak i pečat ključke kapetanije. Nekoliko decenija ovdje nije bilo nikakvih arheoloških istraživanja iako istoričari smatraju da treba poduzeti takve aktivnosti na platou Starog grada, jer se može pronaći još mnogo predmeta značajnih za našu istoriju, kazala je Azra Kujundžić, projekt-menadžer Općine Ključ.
Stari grad je osvijetljen u septembru. Vlada USK-a donirala je sredstva za nekoliko projekata, a Vlada FBiH je finansirala uređenje platoa kod turbeta ispod Starog grada.
– Planiramo ka Federaciji aplicirati sa još nekim projektima kao što je unapređenje videonadzora i uvođenje digitalnih informativnih tabli. U međuvremenu, provodimo aktivnosti koje finansiraju Ministarstvo privrede i Vlada USK-a kroz strateški projekt “Krajiškim stazama kulturne baštine”. Već je raspisan tender i odabran izvođač za radove na sanitarnim čvorovima i za unutrašnje uređenje. Slijedi prokresavanje starog puta, koji je sa Starog grada vodio ka vrelu Kraljevac i spajanje sa lokalnim putem u Humićima. Planiramo raditi tribine na obroncima pred platoom Starog grada, da posjetioci mogu lijepo posjedati kada imamo književne večeri i prilikom podizanja zastave za Dan državnosti, ispričala nam je Kujundžić planove za 2025., piše Oslobođenje.
Podizanje zastave
Turisti posjećuju stari grad tokom cijele godine, nastupi kulturno-umjetničkih društva, folklorne i horske sekcije, književni i slikarski susreti često se organizuju na ovoj lokaciji. Ipak, dvije najmasovnije prigode su u martu i maju. U organizaciji Islamske zajednice BiH, svake posljednje sedmice u maju obilježava se manifestacija Dovište Ključ, dok 1. marta Općina organizuje obilježavanje Dana nezavisnosti, na jarbolu se svečano podiže zastava koja potom biva poklonjena nekome od najzaslužnijih građana ove opštine.
