Pohvalivši Bosnu i Hercegovinu u naporima da pruži utočište i osnovne usluge sve većem broju migranata i izbjeglica, posebni predstavnik generalnog sekretara Vijeća Evrope za migracije i izbjeglice Tomaš Boček istakao je u izvještaju obavljenom danas da su pristup procedurama za azil i uslugama podrške bili ograničeni, dok su prilagođeni smještaj i djelotvorno skrbništvo za djecu bez pratnje i dalje ostali izazov.
- Uz skloništa i osnovne usluge koje pružaju različiti akteri, vlasti u BiH bi trebale bolje koordinirati pomoć migrantima i izbjeglicama i implementirati standarde za prilagođene i sigurne objekte za prihvat žena i djece, posebno djece bez pratnje - rekao je specijalni predstavnik.
Bosna i Hercegovina je 2018. postala tranzitna zemlja za migracijske tokove na zapadnom Balkanu s više od 24.000 dolazaka, što je dvadeset puta više nego prethodne godine. Kako bi se nosili s velikim brojem dolazaka, uspostavljeni su novi prihvatni kapaciteti uz finansijsku potporu Razvojne banke Vijeća Evrope (CEB) i Evropske unije. Procjenjuje se da je oko 4.000 do 5.000 ljudi još u zemlji čekajući priliku za prelazak granice s Hrvatskom.
Hrvatska, koja je odgovorna za vanjsku granicu Evropske unije, također je zabilježila porast dolazaka s ukupno više od 7.500 osoba registriranih 2018. godine, od kojih su samo 352 tražitelja azila ostala u zemlji.
U 2018. godini Hrvatska se usredotočila na politike i mjere za sprečavanje neovlaštenog prelaska granice i pristupa svom teritoriju. Provedba tih politika i mjera podudara se s pojavom izvještaja o potiskivanju sa granice, prenosi Dnevni avaz.
- Hrvatska je još jedan primjer nastavka migracijskog pritiska na vanjske granice Evropske unije. Važno je da su operacije upravljanja granicama usklađene s ljudskim pravima i da ne sprečavaju identifikaciju osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita. Hrvatska bi trebala uspostaviti vjerodostojne mehanizme za podnošenje žalbi i istrage za rješavanje optužbi za zlostavljanje na granici - preporučio je specijalni predstavnik Boček.
