U parlamentarnom kalendaru za augustu 2018. godine najavljena je samo sjednica Odbora za žalbe građana Parlamentarne skupštine BiH koja bi trebala biti održana 30. augusta. Riječ je o nezavisnom tijelu Parlamentarne skupštine BiH koje djeluje isključivo na profesionalnim osnovama i koje ne čine zastupnici i delegati u najvišem organu zakonodavne vlasti.
Ovaj mjesec sjednice Zastupničkog doma PSBiH i Doma naroda PSBiH nije bilo moguće održati s obzirom na to da su državni parlamentarci na kolektivnom godišnjem odmoru koji će potrajati sve do kraja augusta.
U septembru je najavljen nastavak 51. sjednice Zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine BiH za ljudska prava. Riječ je o sjednici koja je započela 16. aprila 2018. godine, odnosno koja će biti nastavljena skoro pet mjeseci nakon zakazivanja.
U augustu, septembru i oktobru, ako je vjerovati parlamentarnom kalendaru, nije zakazana nijedna međunarodna aktivnost domaćih parlamentaraca.
Rukovodstvo Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ranije je poručilo kako smatra da će do 7. oktobra, dana održavanja općih izbora u BiH, biti najmanje još jedna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Posljednja redovna sjednica Doma naroda PSBiH održana je 5. jula 2018. godine, a posljednja redovna sjednica Zastupničkog doma PSBiH 26. jula 2018. godine. U međuvremenu su oba doma održala hitnu sjednicu (26. juli) kako bi dali saglasnosti za ratifikaciju Amandmana broj 1 na Ugovor o finansiranju zaključen između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke, zatim dali saglasnost za ratifikaciju Sporazuma o investicionom grantu između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke, Mediteranski koridor (R2a): Bosna i Hercegovina – Interkonekcija Hrvatska – "Izgradnja prekograničnog mosta u Gradišci" i dali saglasnosti za ratifikaciju Okvirnog sporazuma o zajmu između Razvojne banke Vijeća Evrope i Bosne i Hercegovine LD 1890 (2016) za finansiranje Projekta regionalnog vodosnabdijevanja "Plava voda".
Kako smo ranije pisali, parlamentarci kojima se iz džepova siromašnih građana BiH mjesečno isplaćuju plaće veće od 5.000 KM za četiri godine uspjeli su usvojiti samo 14 novih zakona.
Uprkos stalnim kritikama na račun Vijeća ministara BiH zbog slabog predlaganja zakona ili izmjena zakona, podaci pokazuju kako je izvršna vlast ipak predložila najveći broj zakona, odnosno 61 posto. Ovaj postotak bi bio mnogo veći ukoliko se uzme u obzir da je Parlamentarna skupština BiH odbila ukupno 24 zakonska prijedloga čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.
Za ovakav angažman građani BiH su od 9. decembra 2014. godine isplaćivali zastupnicima i delegatima mjesečne plaće više od 5.000 hiljada KM. Ovaj iznos nije posebno stimulisao određeni broj parlamentaraca da se jave i postave pitanje na sjednici Zastupničkog doma PSBiH pa tako, prema zvaničnim podacima Parlamentarne skupštine BiH, zastupnici Asim Sarajlić, Željko Komšić, Đorđo Krčmar, Juvan Vukovljak i Milica Marković u ovom mandatu nisu postavili nijedno pitanje.
