Bjelorusija je u nedjelju signalizirala da će se odreći svog nenuklearnog statusa, nakon što je prošle sedmice pokrenuta ruska invazija na Ukrajinu uz pomoć Bjelorusije. Vlasti u zemlji, kojom gotovo tri desetljeća vlada moćnik kojeg podržava Moskva Aleksandar Lukašenko, rekle su da je taj potez podržan na referendumu.
Prema Bjeloruskoj centralnoj izbornoj komisiji, oko 78,63% stanovništva s pravom glasa je glasalo, uz 65,16% "za" novi ustav koji će odbaciti nenuklearni status zemlje.
Zapadni lideri neće priznati legitimnost glasanja na ovom nedjeljnom referendumu. U saopćenju iz januara američka misija pri Organizaciji za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) opisala je referendum kao "ni održiv - ni vjerodostojan - put naprijed za Bjelorusiju".
Glasanje je uslijedilo nakon višegodišnjeg nasilnog gušenja Lukašenkovog režima protiv njegovih domaćih političkih protivnika i nakon spornih predsjedničkih izbora 2020. koji su bili obilježeni prevarom i potaknuli masovne proteste.
Šta bi to moglo značiti za Rusiju
Novi bjeloruski ustav bi teoretski mogao omogućiti Moskvi da postavi nuklearno oružje na teritoriju svog susjeda prvi put od raspada Sovjetskog Saveza, kada je Minsk odustao od svojih zaliha i postao zona bez nuklearnog oružja.
Izmjene i dopune ustava donesene na referendumu stupit će na snagu za 10 dana, saopćio je Lukašenkov ured.
Obraćajući se novinarima na biračkom mjestu u Minsku u nedjelju, Lukašenko je rekao da može zatražiti od ruskog predsjednika Vladimira Putina da "vrati nuklearno oružje" koje je Bjelorusija dala ako Zapad prebaci bilo kakvo nuklearno oružje Poljskoj ili Litvi.
"Ako Amerika ili Francuska, dvije nuklearne sile, počnu prenositi nuklearno oružje u Poljsku ili Litvu, na naše granice... ići ću kod Putina da mi vrati nuklearno oružje koje sam im ja, bez ikakvih posebnih uvjeta, dao", rekao je Lukašenko.
U svojim izjavama pred kamerama Lukašenko je također optužio Zapad da "gura Rusiju da pokrene Treći svjetski rat", a zatim je upozorio i da bi "nuklearni rat doveo do kraja svijeta".
